Statistička priopćenja

Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za ožujak 2026. godine

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za ožujak 2026. godine

Objavljeno: 30.6.2026.

Prema podacima statistike državnih financija za prvo tromjesečje 2026. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju ožujka 2026. godine iznosilo je 55,2 mlrd. EUR, pa je u odnosu na kraj ožujka 2025. ostvaren rast od 4,6 mlrd. EUR (ili 9,1%), a u odnosu na kraj prosinca 2025. taj je dug veći za 2,8 mlrd. EUR (ili 5,4%).

Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni dug na kraju ožujka 2026. iznosio je 58,4% BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je omjer iznosio 58,2%, što je porast od 0,2 postotna boda na godišnjoj razini. U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja zabilježeno je povećanje omjera duga i BDP-a za 2,1 postotni bod.

Slika 1. Konsolidirani dug opće države i omjer duga i BDP-a

Na porast omjera duga i BDP-a od 0,2 postotna boda na godišnjoj razini rast nominalnog duga utjecao je za 4,9 postotnih bodova, dok je povećanje nominalnog BDP-a pridonijelo smanjenju omjera za 4,7 postotnih bodova.

Slika 2. Relativne godišnje promjene duga opće države

Na kraju ožujka 2026. godine 68,3% duga konsolidirane opće države držali su domaći sektori, a 31,7% inozemstvo. Kod domaćih držatelja duga vidljiv je porast ulaganja sektora stanovništva u dug opće države s 3,9 mlrd. EUR (7,7% ukupnog duga) na kraju ožujka 2025. na 4,9 mlrd. EUR (9,0% ukupnog duga) na kraju ožujka 2026. te rast ulaganja sektora financijskih poduzeća s 31,1 mlrd. EUR (61,5% ukupnog duga) na kraju ožujka 2025. na 32,6 mlrd. EUR (59,1% ukupnog duga) na kraju ožujka 2026.

Slika 3. Konsolidirani dug opće države po sektoru držatelja duga

 

Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)

 


  1. Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug

  2. Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a