Prema konačnim podacima statistike državnih financija za prvo tromjesečje 2023. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju ožujka 2023. godine iznosilo je 48,1 mlrd. eura, pa je u odnosu na kraj prosinca 2022. ostvaren rast od 2,1 mlrd. eura (ili 4,5%), a u odnosu na kraj ožujka 2022. taj je dug veći za 2,7 mlrd. eura (ili 5,9%), od čega je najveći dio povećanja duga u razdoblju od godine dana nastao u prvom tromjesečju 2023. Taj rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga za 1,2 mlrd. eura (ili 7,7%) i porasta unutarnjeg duga za 3,9 mlrd. eura (ili 13,0%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji je dug porastao za 2,5 mlrd. eura (ili 7,9%), a inozemni dug smanjio se za 0,4 mlrd. eura (ili 2,7%). Na kraju ožujka 2023. 69,8% duga opće države odnosilo se na unutarnji dug, dok se preostalih 30,2% duga odnosilo na inozemni dug. Udio unutarnjeg duga u ukupnom dugu opće države povećao se za 4,4 postotna boda na godišnjoj razini.
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], nakon smanjivanja udjela duga u BDP-u sedam tromjesečja zaredom, u prvom tromjesečju 2023. dolazi do blagog rasta, do čega je došlo zbog relativno većeg rasta duga u odnosu na relativni rast nominalnog BDP-a. Ukupni dug na kraju ožujka 2023. godine iznosio je 69,5% BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je udio iznosio 75,9%, što je smanjenje od 6,4 postotnih bodova na godišnjoj razini i povećanje od 0,7 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je taj udio iznosio 68,8%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju ožujka 2023. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (65,8%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (30,2%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 4,0%). Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2023. godine bio za 0,8 mlrd. eura (ili 29,2%) manji u odnosu na kraj ožujka 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 3,4 mlrd. eura (ili 7,8%). Podaci upućuju na trend rasta dugoročnog duga, i kredita i još više vrijednosnica, uz istovremenu stagnaciju kratkoročnog duga.
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug. ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑