Prema konačnim podacima statistike državnih financija za prvo tromjesečje 2022. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju ožujka 2022. godine iznosilo je 342,5 milijardi kuna, pa je u odnosu na kraj prosinca 2021. ostvaren pad od 1,1 milijardu kuna (ili 0,3%), a u odnosu na kraj ožujka 2021. taj je dug veći za 1,6 milijardi kuna (ili 0,5%). Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 4,1 milijardu kuna (ili 1,9%) te padom inozemnog duga za 2,5 milijardi kuna (ili 2,0%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji dug bilježi pad od 3,5 milijardi kuna (ili 1,6%), dok je inozemni dug porastao za 2,4 milijardi kuna (ili 2,1%).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni je dug na kraju ožujka 2022. iznosio 77,3% BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je udio iznosio 90,1%, što je smanjenje od 12,8 postotnih bodova na godišnjoj razini te smanjenje od 2,5 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je ovaj udio iznosio 79,8%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju ožujka 2022. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (65,3%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (28,7%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 6,0%). Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2022. bio za 1,0 milijardu kuna (ili 4,7%) manji u odnosu na kraj ožujka 2021., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 3,2 milijarde kuna (ili 1%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑