Ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju ožujka 2021. godine iznosilo je 340 milijarda kuna, pa je u odnosu na kraj prosinca 2020. ostvaren rast od 10,3 milijarde kuna (ili 3,1%), a u odnosu na kraj ožujka 2020. taj dug bio je veći za 41,5 milijarda kuna (ili 13,9%). Ovaj prirast duga odnosi se uglavnom na inozemnu komponentu duga, čije se stanje u prvom tromjesečju ove godine povećalo za 15,6 milijarda kuna (ili 14,7%), tj. za 21,3 milijarde kuna (ili 21,2%) u posljednjih godinu dana.
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni je dug na kraju ožujka 2021. iznosio 91,3% BDP-a, a na kraju ožujka prethodne godine taj je udio iznosio 73,7%, što je povećanje od 17,6 postotnih bodova na godišnjoj razini.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju ožujka 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,7%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,1%), a posljednji su kratkoročni krediti i vrijednosnice (zajedno 6,2%). Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2021. bio veći za 9,6 milijarda kuna (ili 81,6%) u odnosu na kraj istog mjeseca prethodne godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 34,0 milijarde kuna (ili 11,8%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucija unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑