Prema konačnim podacima ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju lipnja 2021. godine iznosilo je 340,8 milijardi kuna, pa je u odnosu na kraj ožujka 2021. ostvaren rast od 0,3 milijarde kuna (ili 0,1%), a u odnosu na kraj lipnja 2020. taj je dug veći za 11,0 milijardi kuna (ili 3,4%). Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 5,2 milijarde kuna (ili 2,4%) te inozemnog duga za 5,9 milijardi kuna (ili 5,2%). U odnosu na prethodno tromjesečje za unutarnji dug bilježi se rast od 2,7 milijardi kuna (ili 1,2%), a za inozemni dug pad od 2,4 milijarde kuna (ili 2%).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni je dug na kraju lipnja 2021. iznosio 86,1% BDP-a, a na kraju lipnja prethodne godine taj je udio iznosio 82,6%, što je povećanje od 3,5 postotnih bodova na godišnjoj razini, ali i smanjenje od 3,9 postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje kada je ovaj omjer iznosio 90,0%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju lipnja 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,1%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,6%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 6,4%). Pritom je kratkoročni dug na kraju lipnja 2021. bio za 0,4 milijarde kuna (ili 1,8%) manji u odnosu na kraj istog mjeseca prethodne godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 10,8 milijardi kuna (ili 3,5%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑