Sažetak
- Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance tijekom trećeg tromjesečja 2023. iznosio je 5,78 mlrd. EUR, što je zamjetno povećanje u odnosu na 4,37 mlrd. EUR iz istog tromjesečja prethodne godine.
- Na financijskom računu platne bilance tijekom trećeg tromjesečja 2023. zabilježen je pozitivan saldo od 3,47 mlrd. EUR (neto odljev kapitala), a u istom tromjesečju prethodne godine 2,15 mlrd. EUR.
- Stanje neto međunarodnih ulaganja na kraju trećeg tromjesečja iznosi ̶15,82 mlrd. EUR ili 21,3% BDP-a.
- Stanje bruto inozemnog duga na kraju trećeg tromjesečja iznosi 62,44 mlrd. EUR ili 83,9% BDP-a.
Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance (Slika 1.) u trećem je tromjesečju 2023. ostvaren višak od 5,78 mlrd. EUR, što je za 1,41 mlrd. EUR povoljnije nego u istom razdoblju prethodne godine. Tome su najviše pridonijeli prihodi od putovanja od 9,12 mlrd. EUR (u trećem tromjesečju 2022. iznosili su 8,47 mlrd. EUR) te je povećan i pozitivan saldo na podračunu usluga za ukupno 0,57 mlrd. EUR. Negativan saldo na podračunu roba poboljšao se za 0,63 mlrd. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine iako su vrijednosti i izvoza i uvoza robe smanjene (izvoz je smanjen za 19,8%, a uvoz za 16,6%). Salda primarnog i sekundarnog dohotka[1] nisu se značajno promijenila, a pozitivan saldo kapitalnih transakcija povoljniji je za 0,17 mlrd. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ponajviše zahvaljujući većim isplatama krajnjim korisnicima iz fondova EU-a.
Slika 1. Platna bilanca ̶ tekući i kapitalni račun
1 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB
Neto odljev kapitala (pozitivna razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) na financijskom računu platne bilance (Slika 2.) u trećem je tromjesečju 2023. iznosio 3,47 mlrd. EUR, što je za 1,32 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Zabilježeni neto odljev kapitala pretežno je posljedica velikog neto odljeva na računu ostalih ulaganja. Istodobno je zabilježeno i neznatno smanjenje međunarodnih pričuva, koje se nakon pristupanja Republike Hrvatske europodručju odnose uglavnom na dolarski portfelj kojim upravlja Hrvatska narodna banka. Konačno, neto priljev na podračunu izravnih ulaganja iznosio je oko 0,86 mlrd. EUR, slično kao i u istom tromjesečju prošle godine, dok je na podračunu portfeljnih ulaganja zabilježen neto odljev kapitala od 0,37 mlrd. EUR.
Slika 2. Platna bilanca ̶ financijski račun
1 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB
Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja (Tablica 1.), kumulativni višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja rujna 2023. iznosio je 2,76 mlrd. EUR ili 3,7% BDP-a, a za cijelu 2022. godinu, za usporedbu, zabilježeno je ̶ 226 mil. EUR, odnosno ̶ 0,3% BDP-a . U istom razdoblju od četiri tromjesečja vidljiv je i neto odljev na financijskom računu od 1,90 mlrd. EUR ili 2,6% BDP-a, koji se smanjio u odnosu na neto priljev od 1,05 mlrd. EUR ili -1,4% BDP-a, zabilježen za cijelu 2022. godinu.
Tablica 1. Platna bilanca
* Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Pozitivna neto vrijednost u Tablici 1. i na Slici 2. za pojedinu komponentu financijskog računa označuje da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina veće od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Negativna vrijednost znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina manje od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB
Neto stanje međunarodnih ulaganja (Slika 3.) na kraju rujna 2023. iznosilo je ̶15,82 mlrd. EUR, što znači smanjenje negativnog salda za 3,55 mlrd. EUR u odnosu na kraj lipnja 2023. Relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja poboljšao s -26,9% BDP-a, koliko je iznosio na kraju lipnja 2023., na -21,3% BDP-a.
Slika 3. Stanje međunarodnih ulaganja
Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog.
Izvor: HNB
S obzirom na udio neto stanja međunarodnih ulaganja u BDP-u prema vrsti ulaganja (Slika 4.), došlo je do daljnjeg poboljšanja udjela u BDP-u kod obje vrste ulaganja, pri čemu se udio neto dužničkih ulaganja u BDP-u poboljšao s -2,3% na 3,5% u rujnu u odnosu na lipanj, a udio neto vlasničkih ulaganja neznatno se pogoršao, s -25,3% na -25,4%.
Slika 4. Udio stanja međunarodnih ulaganja u BDP-u prema vrsti ulaganja
Stanje bruto inozemnog duga (Slika 5.) na kraju rujna 2023. iznosilo je 62,44 mlrd. EUR ili 83,9% BDP-a, što je za 5,95 mlrd. EUR ili za 5,5% postotnih bodova u BDP-u više nego na kraju lipnja 2023. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB poraslo je u odnosu na lipanj za 1,3 mlrd. EUR, tj. smanjilo se za 0,3 postotna boda ako promatramo udio duga u BDP-u. Utjecaj ostalih domaćih sektora na rast bruto inozemnog duga relativno je skroman.
Slika 5. Stanje bruto inozemnog duga
Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja
-
Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate). Sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje). ↑