Sažetak

• Saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance tijekom drugog tromjesečja 2026. iznosio je –1,25 mlrd. EUR, u odnosu na –1,45 mlrd. EUR iz istog tromjesečja prethodne godine.
• Na financijskom računu platne bilance tijekom drugog tromjesečja 2026. zabilježen je saldo od –1,28 mlrd. EUR, a u istom tromjesečju prethodne godine –0,86 mlrd. EUR.
• Neto stanje međunarodnih ulaganja na kraju drugog tromjesečja 2026. iznosilo je –35,1 mlrd. EUR. U odnosu na kraj drugog tromjesečja 2025. negativan saldo smanjio se za 0,74 mlrd. EUR, a njegov se omjer s BDP-om povećao s –40,5% na –36,5%.
• Stanje bruto inozemnog duga na kraju drugog tromjesečja 2026. iznosi 70,7 mlrd. EUR ili 73,4% BDP-a.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance (Slika 1.) u drugom je tromjesečju 2026. ostvaren manjak od 1,25 mlrd. EUR, što je za 195,5 mil EUR manje u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Smanjenju su najviše pridonijeli podračun primarnog dohotka i kapitalnih transakcija, čija su se salda povećala u odnosu na isto tromjesečje prošle godine za 158,8 mil. EUR odnosno 183,3 mil. EUR. Negativan saldo robe povećao se za 211,6 mil. EUR, a pozitivan saldo podračuna usluga povećao se za 50,6 mil. EUR. Pozitivan saldo sekundarnog dohotka povećao se za 14,4 mil. EUR.^[1]

Slika 1. Platna bilanca – tekući i kapitalni račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Saldo na financijskom računu platne bilance (razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) u drugom je tromjesečju 2026. iznosio –1,28 mlrd. EUR (Slika 2.). To je u prvom redu rezultat zabilježenih neto negativnih transakcija kod ostalih ulaganja od –2,13 mlrd. EUR. Neto negativne bile su i transakcije na podračunu izravnih ulaganja i financijskih izvedenica, gdje su one iznosile –249 odnosno –259 mil. EUR. Na podračunu portfeljnih ulaganja zabilježene su pozitivne transakcije u iznosu od 1,86 mlrd. EUR, dok su neto transakcije po međunarodnim pričuvama u drugom tromjesečju 2026. bile negativne u iznosu od –511 mil. EUR.

Slika 2. Platna bilanca – financijski račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja (Tablica 1.), kumulativni manjak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 2,1 mlrd. EUR ili 2,2% BDP-a, u odnosu na manjak od 2,27 mlrd. EUR, odnosno 2,4% BDP-a u 2025. godini. Za posljednja četiri tromjesečja vidljiv je i kumulativni manjak na financijskom računu od 2,9 mlrd. EUR ili 3% BDP-a, u odnosu na manjak od 2,75 mlrd. EUR odnosno također 3% BDP-a, koliko je iznosio u 2025. godini.

Tablica 1. Platna bilanca

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Pozitivna neto vrijednost u Tablici 1. i na Slici 2. za pojedinu komponentu financijskog računa znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina veće od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Negativna vrijednost znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina manje od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB

Neto stanje međunarodnih ulaganja (Slika 3.) na kraju drugog tromjesečja 2026. iznosilo je –35,1 mlrd. EUR, s udjelom u BDP-u od –36,5%. U odnosu na kraj drugog tromjesečja 2025. negativan saldo smanjio se za 740,5 mil. EUR, a njegov se omjer s BDP-om povećao s –40,5% na –36,5%.

Slika 3. Stanje međunarodnih ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćene su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog.
Izvor: HNB

Omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a (Slika 4.) smanjio se s 3,9% iz prvog tromjesečja 2026. na 3,2%, koliko je iznosio na kraju drugog tromjesečja 2026., dok se omjer neto vlasničkih ulaganja i BDP-a povećao s –40,9% na –39,9%. Za usporedbu, omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a na kraju drugog tromjesečja prošle godine iznosio je 4%, a kod neto vlasničkih ulaganja –44,5%.

Slika 4. Omjer stanja međunarodnih ulaganja i BDP-a prema vrsti ulaganja

Stanje bruto inozemnog duga (Slika 5.) na kraju drugog tromjesečja 2026. iznosilo je 70,7 mlrd. EUR ili 73,4% BDP-a, što je za 3,9 mlrd. EUR i za 2,7 postotnih bodova BDP-a više nego na kraju prvog tromjesečja 2026. godine. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (78,3% ukupnoga bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na prvo tromjesečje 2026. za 0,2 mlrd. EUR, odnosno manje za 0,9 postotnih bodova kada se promatra omjer duga i BDP-a.

Slika 5. Stanje bruto inozemnog duga^[2],[3]

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate). Sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje). ↑

2. Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Republici Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza. ↑

3. U četvrtom tromjesečju 2025. stanje ukupnoga inozemnog duga osjetno se jednokratno smanjilo na račun toga što je Hrvatska narodna banka u prosincu 2025. prestala provoditi repo poslove s inozemstvom. ↑