"U Hrvatskoj još neko vrijeme možemo očekivati niske kamatne stope zbog pozitivnih trendova; premija rizika zemlje se bitno smanjila, fiskalna konsolidacija je u tijeku, javni i vanjski dug su u padu, a sve to doprinosi padu kamatnih stopa", rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji Razdoblje niskih kamatnih stopa održanoj u Zagrebu 5. prosinca 2017. u organizaciji Jutarnjeg lista, Hrvatske udruge banaka i Hrvatske udruge poslodavaca.

Guverner je pojasnio da su zbog dugog razdoblja razmjerno slabe gospodarske aktivnosti i niske inflacije središnje banke najvećih svjetskih gospodarstava reagirale iznimno akomodativnim monetarnim politikama te spuštanjem referentnih kamatnih stopa na nultu razinu ili čak ispod nje, kao i politikama kvantitativnog popuštanja i kreiranja visoke likvidnosti. Rezultat je takvih politika zadržavanje globalnih kamatnih stopa na povijesno niskim razinama te danas oko 20 posto globalne ekonomije, ponderirano BDP-om, djeluje u okružju negativnih stopa središnjih banaka, a taj se udio povećava na 40 posto ako se uključe zemlje sa stopama od nula do jedan posto. Međutim, neke od najvećih središnjih banaka postupno su počele podizati referentne kamatne stope (poput američkog Feda) ili najavljivati skori početak normalizacije monetarne politike. Tako je Europska središnja banka (ESB) za 50 posto smanjila količinu obveznica koju otkupljuje te postoji mogućnost da će ih u dogledno vrijeme i u potpunosti prestati otkupljivati.

Promjene smjera monetarne politike središnjih banaka ponajprije se događaju jer prevladava percepcija da je zamah najvećih svjetskih gospodarstava dovoljno ojačao da mu više nisu u toj mjeri potrebni monetarni poticaji. S druge se strane učvrstila svijest o nizu negativnih posljedica dugotrajnog razdoblja iznimno niskih kamatnih stopa, a posebno o problemima koje stvara bankama i mirovinskim fondovima. Naime, niske kamatne stope mogu dovesti do neprimjerenog preuzimanja rizika u koji ulaze investitori u potrazi za prinosom, a koji može stvoriti balone rasta cijena u pojedinim sektorima.  Zbog svega navedenog mijenja se smjer monetarnih politika unatoč tome što inflacijski ciljevi nisu dosegnuti i projekcije pokazuju da neće biti dosegnuti u idućih godinu i pol dana.

Govoreći o Hrvatskoj, guverner je istaknuo da se poboljšanjem svoje domaće situacije Hrvatska može zaštititi od povećanja kamatnih stopa na međunarodnom financijskom tržištu. Također, u našoj je zemlji pokrenuta rasprava o pristupanju europodručju, a istraživanja pokazuju da prelazak na euro dovodi do pada kamatnih stopa. Uz jednake makroekonomske pokazatelje, činjenica da je neka zemlja u europodručju smanjuje premiju rizika i snizuje kamatne stope.

Guverner je napomenuo da je teško predvidjeti kretanje kamatnih stopa i na globalnom, i na domaćem tržištu te je naglasio da ne bi iznenadilo da kamatne stope duže vrijeme ostanu relativno niske, ali ni da brzo porastu. U slučaju poremećaja na financijskim tržištima, Hrvatska bi se morala zaštititi od prelijevanja negativnih uvjeta na domaće tržište.

"Ukoliko ćemo provoditi strukturne reforme, imati rast BDP-a kroz rast proizvodnosti, nastaviti fiskalnu konsolidaciju, smanjiti udio javnog duga u BDP-u, nastaviti smanjenje vanjskog duga, bit ćemo sigurni od prelijevanja negativnih učinaka bez obzira na visoke razine duga u Hrvatskoj. U suprotnom, postoji velik rizik da se blaga promjena uvjeta financiranja na međunarodnom tržištu negativno odrazi na Hrvatsku", zaključio je guverner.

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je da ne može procijeniti dinamiku dizanja kamatnih stopa, ali da postoji mnogo signala da je razdoblje niskih kamatnih stopa u svijetu pri kraju. Također je naglasila da se Hrvatska s nastavkom fiskalne konsolidacije i snažne ekonomske politike orijentirane na stabilan gospodarski rast može bolje pripremiti za to razdoblje.

Sudjelujući u panelu "Budućnost kamatnih stopa u Hrvatskoj", Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke kazao je da je regulatorni teret kao jedna od odrednica kamatne marže banaka veći na deviznom dijelu bilance banke, dok je na kunskom dijelu puno manji. Premda Hrvatska narodna banka nije imala eksplicitnu politiku deeuroizacije, poduzimale su se one mjere koje središnje banke tipično primjenjuju kada provode deeuroizaciju. Osim toga, HNB je počeo aktivnije provoditi strukturne repo operacije, čime se bankama otvorio pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po konkurentnoj kamatnoj stopi te se i na taj način olakšalo kreditiranje u kunama. Odgovarajući na pitanje o uvođenju eura u Hrvatsku, viceguverner Šošić istaknuo je da nemaju svi građani jednaku percepciju koristi od ulaska naše zemlje u europodručje te je naglasio važnost provođenja javnih rasprava u kojima bi se jasnije iznijele sve prednosti koje bi nam prelazak na euro donio.

U panelu su, uz Vedrana Šošića, sudjelovali Marijana Ivanov (Ekonomski fakultet Zagreb), Christoph Schoefboeck (Erste&Steiermärkische bank d.d.), Michael Georg Müller (Raiffeisenbank Austria d.d.) i Zvonimir Savić (Hrvatska gospodarska komora).

Na konferenciji su predstavljene dvije analize o kamatnim stopama. Analizu pod nazivom “Determinante kamatnih marži 2000. – 2017.” prezentirao je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, te je istaknuo da je daljnji pad kamatnih stopa moguć još neko vrijeme, premda smatra kako više nema prostora za značajniji pad. Također je pojasnio da kamatna marža može donekle odigrati ulogu amortizera u slučaju udara na uvjete financiranja. Guste Santini, član Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU-a, predstavio je analizu “Zakon spojenih posuda: kamatne stope, tečaj i porezi” te je naglasio da valja voditi brigu o zakonu spojenih posuda na relaciji kamatnih stopa, tečaja nacionalne valute i porezne presije. Također, dodao je da se cilj ekonomske politike u razvijenoj tržišnoj državi svodi na rast stope zaposlenosti, smanjivanje porezne presije izravnih poreza te na pozitivni saldo na tekućem računu platne bilance.

Izlaganje guvernera Borisa Vujčića možete pročitati ovdje.