Negativan efekt deprecijacije kune na bilance domaćih sektora nadmašuje pozitivan vanjskotrgovinski efekt deprecijacije, navodi se u novom radu autora Ozane Nadoveze Jelić, savjetnice u Direkciji za modeliranje HNB-a i Rafaela Ravnika, ekonomskog analitičara Macrodea – "Ovisni o euru: makroekonomski učinci tečajnih promjena u Hrvatskoj".

Na temelju simulacija provedenih u ovom radu autori zaključuju da je u Hrvatskoj aktivan balance-sheet kanal preko kojeg deprecijacija negativno utječe na domaću potražnju. S druge strane, rezultati pokazuju da je srednjoročna reakcija neto izvoza (engl. trade channel) na deprecijaciju tečaja pozitivna, ali relativno blaga. Iako konačna reakcija BDP-a (neto efekt) ovisi o parametrizaciji i velikom broju pretpostavki, sve simulacije provedene u ovom radu upućuju na isti normativni zaključak, prema kojem negativan efekt deprecijacije na bilance domaćih sektora (engl. balance-sheet effect) u Hrvatskoj nadmašuje pozitivan vanjskotrgovinski efekt deprecijacije.

Kako bi se procijenili makroekonomski učinci tečajnih promjena u Hrvatskoj, u radu su identificirani, modelirani te empirijski procijenjeni/kalibrirani svi relevantni kanali kroz koje promjene deviznog tečaja kune prema euru mogu utjecati na ekonomsku aktivnost i cijene u Hrvatskoj. U tu je svrhu upotrijebljen makroekonometrijski model PACMAN u kojem su neke relacije procijenjene satelitski, a neke uz uporabu rezultata iz postojeće empirijske literature.

U radu su identificirani sljedeći kanali kroz koje tečajne promjene utječu na realnu ekonomsku aktivnost, financijski sektor i državu (a koji su uključeni u model PACMAN): a) trgovinski kanal (engl. trade channel) koji najprije generira kratkoročni pad, a zatim rast neto izvoza uz dinamiku koja se uobičajeno naziva J-krivulja, b) efekt na bilancu (engl. balance-sheet effect) sektora poduzeća koja zbog svoje otvorene tečajne pozicije, prouzročen povećanim teretom otplate kredita, smanjuju investicijsku aktivnost, što se prelijeva i na ostatak ekonomije te u srednjem do dugom roku djeluje na smanjenu akumulaciju kapitala, a time i na potencijalni BDP, c) efekt na bilancu sektora kućanstava kojima će također narasti teret otplate, ali i financijsko bogatstvo nominirano u eurima te će dodatno doći do smanjenja realnoga raspoloživog dohotka zbog porasta cijena potrošačke košarice, d) porast tereta otplate duga sektora države (efekt na bilancu sektora države) te e) posljedično povećanje premije za rizik zemlje, a f) porast premije za rizik dovest će do rasta svih kamatnih stopa u zemlji. U radu su također identificirani, modelirani i kalibrirani sljedeći kanali prijenosa tečajnih promjena na cijene: a) prijenos (engl. pass-through) tečaja na uvozne cijene i potom potrošačke cijene (kalibriran nelinearni efekt) i b) prijenos tečaja na cijene nekretnina koje se u Hrvatskoj uobičajeno izražavaju u eurima (kalibriran nelinearni efekt).