Hrvatska narodna banka nastavit će voditi ekspanzivnu monetarnu politiku i u 2017. godini, najavio je guverner HNB-a Boris Vujčić u sklopu petog po redu foruma Visokog učilišta Effectus. U svom izlaganju pod nazivom "Obilježja i izazovi monetarne politike Republike Hrvatske" objasnio je kako su središnje banke, kao reakciju na financijsku krizu, počele voditi ekspanzivnu monetarnu politiku koristeći konvencionalne i nekonvencionalne mjere, no gospodarski rast ostao je slab, a inflacija niska. U takvom kontekstu sve više rastu rizici ekspanzivnih monetarnih politika, a sama monetarna politika – konvencionalna, kao i nekonvencionalna, ne može biti zamjena za strukturne reforme i fiskalnu politiku – u uzlaznoj fazi ciklusa mora biti restriktivna kako bi se stvorio prostor za protucikličko djelovanje u silaznoj fazi, rekao je guverner te naglasio da će zbog izostanka strukturnih reforma rizici sve više rasti.
Naveo je i da su ograničenja monetarne politike u Hrvatskoj visoka euroiziranost depozita i plasmana te visoka devizna zaduženost svih sektora, što predstavlja rizik za financijsku stabilnost, a na visokim je razinama i uvozna zavisnost gospodarstva jer Hrvatska je mala i otvorena ekonomija s visokim udjelom izvoza i uvoza u BDP-u (oko 50%). U takvim uvjetima HNB postiže svoj osnovni cilj održavanja stabilnosti cijena, kao i cilj očuvanja financijske stabilnosti, održavanjem stabilnosti nominalnog tečaja kune prema euru. Kao najvažnije uzroke euroizacije guverner je izdvojio iskustva visoke inflacije iz prošlosti, blizinu velikih gospodarstava, razinu otvorenosti domaćega gospodarstva, transfere, kvalitetu institucija, mrežne eksternalije (engl. network externalities), tzv. izvorni grijeh (engl. original sin) – nemogućnost zaduživanja u domaćoj valuti u inozemstvu, ali i istaknut javni prostor koji zauzimaju dugogodišnji zagovaratelji devalvacije kune, smatra guverner, a koji su također doprinijeli zadržavanju euroizacije na visokoj razini. HNB kontinuirano provodi politiku destimuliranja euroizacije s pomoću višega relativnog regulatornog troška i poticanjem kunskoga kreditiranja, uz čuvanje stabilnosti tečaja. Smanjenje euroizacije najviše koristi HNB-u jer što je stupanj euroizacije niži, stupovi su slobode djelovanja HNB-a veći, rekao je guverner.
HNB će nastaviti provoditi ekspanzivnu politiku podržavanja visoke likvidnosti monetarnog sustava strukturnim i redovitim repo operacijama, a prema potrebi i deviznim transakcijama. Time HNB pogoduje poboljšanju domaćih uvjeta financiranja i podrška je oporavku domaće kreditne aktivnosti. HNB-ova ekspanzivna monetarna politika pridonijela je spuštanju kunske krivulje prinosa, osobito na srednjoj/dužoj ročnosti, razvoju domaćeg tržišta za kunske državne vrijednosne papire te motiviranju banaka da povećaju kreditiranje u kunama. Tako su banke koje su sudjelovale u strukturnim repo operacijama zaustavile pad kreditiranja. Uz povoljna kretanja kreditne ponude i potražnje, rezultati ekspanzivne monetarne politike vidljivi su u kontinuiranom poboljšavanju uvjeta financiranja i nižim kamatnim stopama za sve sektore. Pritom sve više gospodarskih djelatnosti ostvaruje rast kredita, dok jedino sektor građevinarstva ne prati trendove jer je najjače bio pogođen krizom i ima najviše loših kredita. HNB će uz vođenje ekspanzivne monetarne politike nastaviti snažno djelovati na očuvanju financijske stabilnosti, gdje se ističe politika jačanja rezervacija banaka, koja je ujedno potaknula banke na jačanje aktivnosti rješavanja loših plasmana.
Guverner je zaključno ponovno naglasio da je temelj snažnijeg oporavka gospodarstva povećanje konkurentnosti domaće ekonomije, zasnovano na strukturnim reformama i rastu izvoza, uz istodobno obuzdavanje makroekonomskih neravnoteža i nastavak konsolidiranja javnih financija.
Nakon izlaganja guverner je odgovarao na pitanja prodekana dr. sc. Nevena Vidakovića, kao i na brojna pitanja studenata Visokog učilišta Effectus.