Najveća bojazan potrošača povezana s uvođenjem eura odnosi se na mogućnost povećanja cijena, pri čemu se zaokruživanje cijena ističe kao jedan od mogućih razloga. Doista, pri preračunavanju trenutnih atraktivnih cijena u eure dosad je prevladala namjera da kunske cijene ostanu na atraktivnim razinama. Kad bi trgovci nakon preračunavanja sve cijene prehrambenih proizvoda u eurima povećali na sljedeću atraktivnu razinu, to bi povećalo cijene hrane za 2,2%, bezalkoholnih pića za 2,6% te cijene alkoholnih pića za 1,8%. Doprinos rastu ukupne inflacije zbog zaokruživanja cijena hrane te pića u takvom pesimističnom scenariju iznosio bi oko 0,5 postotnih bodova. Ipak, zbog konkurencije na tržištu, vrlo je malo vjerojatno da će svi trgovci sve cijene zaokruživati naviše, pa se može očekivati znatno manji porast cijena zbog njihova zaokruživanja na atraktivne razine u eurima u usporedbi s prikazanim pesimističnim scenarijem, na što upućuju i iskustva zemalja koje su već uvele euro. Osim toga, trenutno povišena inflacija mogla bi umanjiti potrebu za eventualnim dodatnim povećanjem cijena kako bi dostigle nove atraktivne razine, jer bi se to vrlo vjerojatno moglo postići u okviru redovitih prilagodbi cijena.
Brojni se potrošači u Hrvatskoj, kao i u drugim članicama EU-a koje su se obvezale uvesti euro, pribojavaju povećanja cijena zbog zaokruživanja ili zlouporaba pri njihovu preračunavanju u euro (slike 1. i 2.). Taj je strah ponajviše povezan s praksom formiranja cijena koje su u kunama na atraktivnoj razini (primjerice tako da završavaju znamenkom 9 ili znamenkama 99 iza decimalnog zareza), ali nakon preračunavanja u eure više neće biti takve. Ako domaći trgovci prilagode cijene u eurima do prve više atraktivne razine, to bi doista moglo imati određenoga kratkoročnog utjecaja na inflaciju.
U praksi razlikujemo tri vrste atraktivnih cijena:[1]
- psihološke cijene (engl. psychological) jesu one kojima se koristi vjerujući da kupci manje pozornosti pridaju znamenkama iza decimalnog zareza, za razliku od znamenki koje prethode decimalnom zarezu (npr. 9,90 kuna ili 9,99 kuna)
- frakcijske cijene (engl. fractional) jesu one koje pojednostavljuju vraćanje ostatka (npr. 15,50 ili 6,75 kuna)
- egzaktne cijene (engl. exact) jesu cijeli brojevi i obično se rabe za veće iznose (npr. 55 ili 120 kuna).
Atraktivne cijene u ovoj analizi definiramo prema pravilima u Tablici 1.
Tablica 1. Pravila za utvrđivanje atraktivnih cijena
Izvor: Mostacci i Sabbatini (2008.)
Raspoloživi podaci potvrđuju da je zaokruživanje cijena na atraktivne razine doista prevladavajuća praksa u domaćim maloprodajnim lancima. Čak 95,7% cijena analiziranih prehrambenih proizvoda iz domaćih maloprodajnih lanaca[2] završava znamenkom 9, a dodatnih 2,8% cijena završava znamenkom 0, dok na sve ostale završne znamenke (osim 9 i 0) otpada samo 1,5% svih cijena (Slika 3.a). Promatraju li se obje znamenke iza decimalnog zareza, vidljivo je da više od 77,5% cijena prehrambenih proizvoda završava znamenkama 99 te još 10% znamenkama 49 (Slika 3.b).
Iako trgovci od početka rujna cijene iskazuju u kuni i euru, i nadalje dominira praksa atraktivnog određivanja cijena u kunama. Na Slici 4. prikazani su udjeli atraktivnih cijena prehrambenih proizvoda u kunama (Slika 4.a) i eurima prema konverzijskom tečaju (Slika 4.b). Udio atraktivnih cijena prehrambenih proizvoda u kunama od početka godine nije se znatnije mijenjao, što je u skladu s još uvijek relativno malim udjelima atraktivnih cijena u eurima (u listopadu je taj udio iznosio oko 36% naspram 98% atraktivnih cijena u kunama).
Iako je način preračunavanja cijena u eure jasno reguliran, to ne isključuje mogućnost da trgovci naknadno prilagođavaju cijene iskazane u eurima, kao što su i dosad mijenjali kunske cijene. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predviđeno je preračunavanje cijena iz kuna u euro primjenom punog iznosa fiksnog tečaja konverzije te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja (i to na dvije decimale, a na temelju treće decimale).[3] Dakle, cijene se ne bi smjele zaokruživati naviše u većoj mjeri nego što to matematička pravila nalažu. Ipak, ne može se isključiti mogućnost da trgovci tijekom vremena nastoje zaokružiti cijene na atraktivne razine u eurima.[4] Stoga se kao pesimističan scenarij simulira zaokruživanje svih cijena naviše, do prve sljedeće atraktivne razine, primjenom sljedećih pravila:
- psihološke cijene u kunama nakon preračunavanja u eure zaokružuju se na prvu višu psihološku cijenu u eurima
- frakcijske/egzaktne cijene u kunama nakon preračunavanja u eure zaokružuju se na prvu višu frakcijsku/egzaktnu cijenu u eurima
- cijene koje nisu atraktivne u kunama ostavljaju se u eurima kao neatraktivne (ne zaokružuju se naviše).
U Tablici 2. navodi se nekoliko primjera zaokruživanja cijena prema opisanim pravilima. Primjerice, proizvod A stoji 5,99 kuna, što se smatra psihološkom cijenom. Nakon preračunavanja u eure po konverzijskom tečaju, cijena proizvoda A u eurima zaokružena na dvije decimale iznosi 0,80 eura, što odstupa od psihološke razine. Iako se može očekivati da trgovci zadrže cijenu od 0,80 eura za proizvod A, ili je čak smanje na 0,79 eura, što je najbliža psihološka razina, u pesimističnom scenariju pretpostavlja se da će trgovci ipak zaokružiti na prvu višu psihološku razinu, koja iznosi 0,89 eura. Slično tome, proizvod C stoji 9,50 kuna (frakcijska/egzaktna cijena), što iznosi 1,26 eura prema konverzijskom tečaju. Unatoč tome što je najbliža frakcijska/egzaktna cijena 1,25 eura, u pesimističnom scenariju pretpostavljamo da će trgovci cijenu od 1,26 eura zaokružiti na 1,30 eura (prva viša frakcijska/egzaktna cijena).
Tablica 2. Primjeri zaokruživanja cijena s pretpostavkom da se sve cijene zaokružuju naviše
Rast cijena hrane, bezalkoholnih te alkoholnih pića u pesimističnom scenariju pridonosi rastu ukupne inflacije za oko 0,5 postotnih bodova. U Tablici 3. prikazane su procjene mogućih učinaka zaokruživanja na rast cijena hrane, bezalkoholnih pića te alkoholnih pića u opisanom scenariju, kada bi svi trgovci sve cijene zaokruživali naviše. Potencijalno povećanje cijena hrane (mjereno HIPC-om) zbog zaokruživanja cijena pri konverziji u eure procjenjuje se na oko 2,16%. Za bezalkoholna pića potencijalni učinak zaokruživanja malo je veći u odnosu na hranu (iznosi oko 2,64%), dok je za alkoholna pića učinak manji u odnosu na hranu (iznosi oko 1,77%). Ipak, zbog konkurencije na tržištu, može se očekivati da će maloprodajni lanci zaokruživati cijene i na najbliže atraktivne razine, koje ne moraju nužno biti više.
Tablica 3. Procijenjeni učinak zaokruživanja cijena s pretpostavkom da se sve cijene zaokružuju naviše
Izvori: PCA – prikupljanje cijena i analiza d.o.o; izračun HNB-a
Hrana i pića komponente su kod kojih je simulirani učinak konverzije na cijene izraženiji nego za ostatak potrošačke košarice zbog velikog udjela atraktivnih cijena te velikog broja relativno niskih cijena (za koje je izračunati učinak konverzije relativno visok). Kod ostalih komponenti indeksa potrošačkih cijena kod kojih je udio atraktivnih cijena niži i/ili udio relativno viših cijena znatniji, mogući učinak konverzije na cijene je niži. Nadalje, administrativno regulirane cijene[5] (uključujući energente), koje čine 22% potrošačke košarice za izračun HIPC-a (odnosno 25% za izračun IPC-a), preračunavat će se prema propisanim pravilima, pa bi spomenute cijene nakon konverzije trebale ostati nepromijenjene.
Iskustva zemalja koje su uvele euro pokazala su da je stvarni učinak zaokruživanja cijena pri konverziji domaće valute u euro bio znatno manji od rezultata simulacija u kojoj se pretpostavlja da se sve atraktivne cijene zaokružuju naviše. Konkurencija je bitan činitelj koji je odvraćao trgovce od podizanja cijena, a ograničavajuće na rast cijena djelovala je i obveza dvojnog isticanja cijena u trgovinama. Primjerice, u Nizozemskoj se procjenjivalo da bi u spomenutom pesimističnom scenariju učinak konverzije na IPC i HIPC mogao iznositi oko 0,7 odnosno 0,9 postotnih bodova,[6] dok je iz analize provedene nakon konverzije vidljivo da je učinak konverzije na rast IPC-a bio znatno manji (od 0,2 do 0,4 postotna boda).[7]
U trenutnom okružju povišene inflacije, cijene bi nove atraktivne razine mogle dostići i bez vidljivog učinka na inflaciju. Trgovci bi cijene mogli određivati na novim atraktivnim razinama u okviru redovitih cjenovnih prilagodbi. Tako je procijenjeni učinak zaokruživanja jednak otprilike mjesecu i pol prosječnog porasta cijena prehrambenih proizvoda zabilježenog u proteklih godinu dana, dok bi cijene za otprilike 80% tih proizvoda mogle dostići novu atraktivnu razinu unutar dva mjeseca nastave li rasti nepromijenjenim intenzitetom (Slika 5.). Trenutno povišena inflacija stoga bi, pomalo paradoksalno, mogla umanjiti potrebu za eventualnim dodatnim povećanjem cijena kako bi dostigle novu atraktivnu razinu.
Literatura:
Aucremanne L. i Cornille, D. (2001.), Attractive Prices and Euro-rounding Effects on Inflation, Working Paper, br. 17, National Bank of Belgium
Deutsche Bundesbank (2004.), The Euro and Prices Two Years on, Monthly Report, siječanj, 15. – 28.
Europska komisija (2017.), Flash Eurobarometer, 453 svibanj
Europska komisija. (2022.), Flash Eurobarometer, 508 lipanj
Folkertsma C. K. (2002.), The Euro and Psychological Prices: Simulations of the Worst-Case Scenario, De Economist, 150(1), 19. – 40.
Folkertsma, C. K., van Renselaar, C. i Stokman, A. C. M. (2002.), Smooth euro changeover, higher prices? Results of a survey among Dutch retailers, Research Memorandum No. 682.
Hillen, J. (2021.), Psychological pricing in online food retail, British Food Journal, 123(11), 3522. – 3535.
Kotarac, K. i Kunovac, D. (2020.), Analiza utjecaja tečaja na potrošačke cijene pri konverziji iz HRK u EUR, neobjavljeni rad
Mostacci, F. i Sabbatini, R. (2008.): Rounding and Anomalous Changes in Italian Consumer Price in 2002, u The Euro, Inflation and Consumers’ Perceptions: Lessons from Italy, Del Giovane, P. i Sabbatini, R. (ur.), Springer
Pufnik, A. (2018.), Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj, Privredna kretanja i ekonomska politika, 27(1), 129. – 159.
-
Mostacci i Sabbatini, 2008. ↑
-
Za analizu potencijalnog rasta cijena prehrambenih proizvoda zbog zaokruživanja cijena u novoj valuti analizirani su mikropodaci o cijenama iz maloprodajnih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj u listopadu 2022., dobiveni posredovanjem tvrtke "PCA – prikupljanje cijena i analiza d.o.o.", koja je specijalizirana za prikupljanje i analizu cijena na hrvatskom tržištu. Uzorak sadržava ukupno 7983 proizvoda, od čega je 6089 prehrambenih proizvoda, 1242 proizvoda su bezalkoholna pića, a 652 proizvoda alkoholna pića. ↑
-
Primjenjuje se sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja:
– ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena
– ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan ↑
-
Iskustvo Njemačke pokazuje da su trgovci u siječnju 2002., kada je euro uveden, oko dvije trećine analiziranih cijena proizvoda preračunali i zaokružili prema matematičkim pravilima, što je rezultiralo smanjenjem udjela atraktivnih cijena, ali se tijekom sljedećih mjeseci taj udio počeo povećavati. ↑
-
Primjerice opskrba vodom, odvoz smeća, poštanske usluge, prijevoz željeznicom itd. ↑
-
U simulaciji je korišten cijeli skup podataka o cijenama koji se rabi pri izračunu službenog indeksa potrošačkih cijena. ↑
-
Folkertsma (2002.) i Folkertsma et al. (2002.) ↑