Razgovorom u Hrvatskoj narodnoj banci u utorak je započeo desetodnevni radni program Tehničke misije Međunarodnog monetarnog fonda, koju predvodi g. Warren Coats, a usredotočena je na unapređivanje bankovnog sustava u Hrvatskoj. Tijekom svog boravka članovi Tehničke misije MMF-a imat će razgovore i u Ministarstvu financija, Ministarstvu pravosuđa, Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Udruženju banaka, u nekoliko većih hrvatskih banaka, te u još nekim državnim tijelima i predstavništvima međunarodnih financijskih institucija u našoj zemlji.

U uvodnom razgovoru sa zamjenikom guvernera Zdravkom Rogićem i drugim dužnosnicima hrvatske središnje banke stručnjaci MMF-a obaviješteni su da se u Hrvatskoj i nadalje održava makroekonomska stabilnost: inflacija je niska, tečaj kune stabilan, nastavlja se gospodarski rast. Deficit tekućeg računa platne bilance, koji je lani bio vrlo visok, smanjuje se tijekom ove godine sukladno predviđanjima, zahvaljujući i poduzetim mjerama središnje banke za obuzdavanje inozaduživanja. Proračunski prihodi i rashodi središnje države ove godine su uravnoteženi. Tamniju stranu sadašnje gospodarske slike čine visoka nezaposlenost, neplaćanje dospjelih obveza, te iznova povećane kamate.

Hrvatsko bankarstvo ušlo je ove godine u novu razvojnu etapu, obilježenu i pojačanom segmentacijom banaka. Za jednu banku i jednu štedionicu središnja banka već je predložila otvaranje stečajnog postupka, Dubrovačka banka morala je u sanaciju, o budućnosti Glumina banke treba donijeti odluku u sljedećih tjedan dana, a upitna je likvidnost i solventnost još nekih manjih financijskih institucija. Takva zbivanja imaju neželjene učinke i na kretanje domaćih kamata i na cijenu pristupa međunarodnom financijskom tržištu, a izazivaju i uznemirenost štediša koja do sada, srećom, nije imala ozbiljnijih posljedica gledajući cjelinu bankovnog sustava.

U raspravi je osobita pozornost posvećena mjerama koje se poduzimaju za jačanje vjerodostojnosti, trajne stabilnosti i učinkovitog funkcioniranja hrvatskog bankarstva. U tome će osobitu ulogu imati novi Zakon o bankama, o kojemu će uskoro raspravljati Hrvatski državni sabor, i provedbena regulativa koja iz toga slijedi, kao i novi propisi o izvješćivanju središnje banke kao nadzorne institucije i o revizorskim izvješćima, te razrada "signalnih znakova" za rano prepoznavanje potencijalno prerizičnihh odluka i poslovnih pokazatelja u pojedinim bankama. Veći dio toga treba biti u primjeni već od početka sljedeće godine, a osnovni cilj svih tih promjena je, u prvom redu, djelotvornije funkcioniranje tržišnih - ali i kontrolnih - mehanizama koji će nagrađivati uspješne i kažnjavati pogrešne odluke u bankarstvu, te obeshrabrivati moralni hazard novcem štediša i drugih ulagača u hrvatskim bankama.

Ubrzanom napredovanju prema tom cilju trebali bi svojim znanjem i iskustvom pripomoći i članovi ovog izaslanstva tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda.