Misija Međunarodnog monetarnog fonda koju vodi Hans Flickenschild, a došla je u Hrvatsku radi pregovora o novom financijskom aranžmanu naše zemlje s ovom međunarodnom institucijom, danas je imala prvi službeni razgovor s rukovodstvom Hrvatske narodne banke na čelu s guvernerom dr. Željkom Rohatinskim. Osnovne teme razgovora bili su najnoviji gospodarski i financijski pokazatelji, te promjene u novčanoj politici i regulativi koje su poduzete ili pripremljene u razdoblju nakon prethodnog boravka izaslanstva MMF-a u Hrvatskoj.

Prema najnovijim procjenama, koje je iznio guverner HNB, postupno oživljavanje gospodarske aktivnosti rezultirat će ovogodišnjim porastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) za oko 3,5 posto, poboljšanim saldom razmjene roba i usluga s inozemstvom, te smanjivanjem deficita tekućeg računa platne bilance s lanjskih 7,5 posto na ovogodišnjih oko 5,5 posto udjela u BDP. Tečaj je stabilan i bez ikakvih intervencija središnje banke na deviznom tržištu. Porast cijena tijekom prvih devet ovogodišnjih mjeseci od 6,6 posto viši je nego prethodnih godina, no središnja banka procjenjuje da je inflacija pod kontrolom, te je spremna - ukoliko bi podaci za listopad ukazivali na oživljavanje inflacijskih očekivanja - poduzeti sve raspoložive mjere novčane politike.

Što se tiče regulativnih promjena u ovom području, pripremljen je nacrt novog Zakona o HNB i predložena s time povezana promjena relevantne odredbe Ustava RH, pripremljene su i izmjene Deviznog zakona, kao i Zakona o platnom prometu, tako da bi početkom sljedeće godine mogao proraditi i nacionalni klirinški sustav. Uz to, dogovorena je i zakonska podloga za isplatu obveza prema vlasnicima osiguranih štednih uloga u bankama za koje je otvoren stečajni postupak. Započet je i posao na novom Zakonu o bankama. Od aktivnosti same središnje banke osobito značenje ima unifikacija obvezne rezerve, te poslovi vezani za daljnju konsolidaciju bankovnog sustava i unapređivanje preventivnog nadzora nad bankama.

Voditelj Misije MMF-a rekao je da procjene ove međunarodne institucije o ovogodišnjem gospodarskom rastu i osnovnim platnobilančnim pokazateljima u Hrvatskoj ne odstupaju bitno od onih koje iznosi Hrvatska narodna banka. Posebno ga je zanimalo za kojim instrumentima namjerava posegnuti središnja banka, ukoliko podaci o ovomjesečnom kretanju cijena pokažu da je to potrebno. U svakom slučaju, i uz nešto višu razinu inflacije nego što je bila u prethodnim godinama, očito je da ključni problem predstavljaju fiskalne prilagodbe i smanjivanje proračunskog deficita, koji se za ovu godinu procjenjuje (bez prihoda od privatizacije) na oko 6 posto BDP (po prethodnim procjenama MMF-a i više od toga). Stoga će, po najavi g. Flickenschilda, i tijekom predstojeća dva tjedna boravka Misije MMF-a u Hrvatskoj, u središtu pozornosti biti trogodišnja proračunska projekcija i neophodne strukturne prilagodbe u javnom sektoru.