Analizom podataka iz Ankete o financijama i potrošnji kućanstava provedene 2017. Krunoslav Zauder i Mate Rosan iz HNB-a u prijevodu rada iz 2020. prikazuju karakteristike zaduženosti kućanstava za tri vrste duga: osigurane kredite, neosigurane krediti te prekoračenja po računu i kreditne kartice.
Rezultati rada "Koje kredite uzimamo? Mikroanaliza duga hrvatskih kućanstava" pokazuju da kućanstva na čijem su čelu sredovječne osobe češće koriste dužničke instrumente u sve tri vrste zaduženja. To je, navode autori, vrlo vjerojatno zbog toga što se češće susreću s rastom troškova, ali i potencijalom za rast dohotka, pa se nastoje zadužiti kako bi “izgladili” potrošnju, osobito trajnih dobara poput stambenih nekretnina. Nadalje, rezultati upućuju na to da kućanstva suočena s kreditnim ograničenjima češće posežu za neosiguranim kreditima, što bi moglo odražavati razlike u dostupnosti i priuštivosti između hipotekarnih i neosiguranih kredita. Naposljetku, autori su u radu utvrdili da nemogućnost financiranja tekuće potrošnje i sklonost preuzimanju financijskih rizika pridonose oslanjanju na prekoračenja po računu i/ili dugovanju na osnovi kreditnih kartica.