Nositelji ekonomskih politika trebali podržati proizvodnju robe i usluga više tehnološke vrijednosti kako bi povećali necjenovnu konkurentnost domaćega gospodarstva jer na odluke o potrošnji sve više utječu kvaliteta, tehnološka superiornost i napredne usluge, ističu Leonarda Srdelić, stručna suradnica u Direkciji za ekonomske analize HNB-a i dr.sc. Marwil J. Dávila-Fernández s Katedre za ekonomiju, Sveučilište Bucknell, SAD, u novom radu pod nazivom: "Međunarodna trgovina i gospodarski rast Hrvatske".

"Što određuje stopu gospodarskog rasta i zašto zemlje rastu različitim stopama, oduvijek su bila središnja pitanja u ekonomiji, a posebno koji je odnos između trgovinske uspješnosti i gospodarskog rasta. Pod pretpostavkom da ono što se uvozi i izvozi na međunarodnim tržištima odražava strukturne karakteristike gospodarstva jedne zemlje, ispitujemo povezanost hrvatskoga gospodarskog rasta u posljednja dva desetljeća s dinamikom međunarodne razmjene robe i usluga, a posebno s dohodovnim elastičnostima izvoza i uvoza čiji omjer predstavlja dobar pokazatelj necjenovne konkurentnosti. Potom istražujemo odrednice procijenjene necjenovne konkurentnosti Hrvatske", navode autori u ovom radu. Oni, između ostalog, zaključuju da su ulaganja u istraživanje i razvoj te akumulacija ljudskoga kapitala, uz demografske varijable, najvažnije pokretačke snage ekonomskog uspjeha, kao da je za sustizanje zemalja EU-a ključno podizanje ukupne razine obrazovanja, ali i poticanje suradnje akademske zajednice i poduzeća.