Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, predstavio je danas na godišnjem brifingu s medijima makroekonomske projekcije za 2025. Prema njegovim riječima, rast hrvatskoga gospodarstva ubrzao se u 2024., a očekuje se da bi mogao ostati relativno snažan i u sljedeće dvije godine, iako na malo nižoj razini.

Ekonomska ekspanzija, koja je obilježila prvu polovinu 2024. godine, nastavila se i u trećem tromjesečju, a robustan rast izgledan je i na samom kraju godine, pa bi realni BDP na razini cijele 2024. mogao porasti za 3,7%. Ubrzanje gospodarskog rasta poglavito odražava snažnu domaću potražnju, podržanu povoljnim kretanjima na tržištu rada, vrlo poticajnom fiskalnom politikom kao i snažnom investicijskom aktivnošću privatnog sektora. Ojačao je i robni izvoz, dok se izvoz usluga počeo smanjivati. U sljedeće dvije godine realni BDP Hrvatske mogao bi se nastaviti povećavati po prosječnoj godišnjoj stopi malo višoj od 3%. Pritom se očekuje veći doprinos izvoza robe i usluga zbog očekivanoga postupnog oporavka vanjske potražnje, čemu bi trebao pridonijeti i projicirani pad troškova financiranja koji se zasniva na tržišnim očekivanjima o nastavku pada kamatnih stopa. Intenzitet rasta domaće potražnje mogao bi oslabjeti, što se prije svega odnosi na rast investicija, koje bi se, nakon snažnog rasta podržanog sredstvima iz fondova EU-a u protekle tri godine, mogle usporiti. Rizici za središnju projekciju realnog rasta Hrvatske uravnoteženi su, ali i nadalje naglašeni zbog geopolitičkih napetosti, mogućnosti njihove eskalacije kao i kretanja cijena sirovina i energenata. Protekcionističke trgovinske mjere mogle bi negativno utjecati na hrvatski robni izvoz smanjenjem vanjske potražnje ključnih trgovinskih partnera. Rast investicija ovisit će o učinkovitom korištenju fondova EU-a, osobito od strane javnog sektora. S druge strane, potencijalno smirivanje geopolitičkih napetosti moglo bi povećati vanjsku potražnju i povoljno djelovati na izvoz. Jačanje povjerenja potrošača moglo bi sniziti trenutno projiciranu stopu štednje kućanstava, potičući rast osobne potrošnje.

Nakon očekivanog usporavanja inflacije mjerene HIPC-om na 4,0% u 2024. godini, nastavak usporavanja, iako slabijim intenzitetom, očekuje se i u sljedeće dvije godine (na 3,5% u 2025. te 2,5% u 2026.). Usporavanje inflacije u tekućoj godini odražava slabljenje tekućih inflatornih pritisaka uz povoljne bazne učinke koji su pridonosili usporavanju inflacije u prvih osam mjeseci 2024. godine. Promatrano po komponentama, ove su se godine usporile temeljna inflacija te inflacija cijena hrane. Ipak, temeljna bi inflacija mogla ostati i nadalje povišena kao odraz snažne domaće potražnje, robusnog tržišta rada i povišenog rasta plaća. Dodatno, inflacija cijena hrane također bi mogla ostati povišena, s obzirom na to da je u drugoj polovini 2024. došlo do primjetnog povećanja tekućih pritisaka. U sljedeće dvije godine očekuje se usporavanje inflacije, pri čemu bi ono u 2025. moglo odražavati usporavanje temeljne inflacije, a u 2026. godini usporavanje svih glavnih potkomponenata inflacije. Rizici vezani uz ostvarivanje prognozirane inflacije uglavnom su uravnoteženi. Rizici više inflacije uglavnom su povezani s geopolitičkim napetostima koje bi mogle rezultirati višim cijenama energenata i drugih sirovina. Što se tiče domaćih činitelja, inflacija bi mogla biti viša u slučaju snažnijeg od očekivanog rasta domaće potražnje ili jačeg od očekivanog prelijevanja nominalnog rasta plaća na potrošačke cijene. S druge strane, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci restriktivne monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu rizici su koji bi mogli uzrokovati nižu inflaciju.

U 2024. godini broj zaposlenih osoba mogao bi porasti za 3,4%, dok bi se anketna stopa nezaposlenosti mogla sniziti na 4,9% radne snage. Tekuću godinu obilježio je i snažan rast plaća. Relativno povoljna kretanja na tržištu rada očekuju se i u nastavku projekcijskog horizonta. Broj zaposlenih osoba u Hrvatskoj nastavio je rasti i u drugoj polovini godine, potaknut snažnom domaćom gospodarskom aktivnošću. Administrativna stopa nezaposlenosti spustila se na 4,8% radne snage u listopadu, dok je anketna stopa nezaposlenosti u drugom tromjesečju iznosila 4,7%. Nominalne plaće i nadalje snažno rastu pod utjecajem izražene potražnje za radom u uvjetima niske nezaposlenosti. Na razini cijele 2024. godine prosječna nominalna bruto plaća mogla bi porasti za 14,9%, a realna za 10,7%. U nastavku projekcijskog horizonta očekuje se rast zaposlenosti, smanjivanje stope nezaposlenosti na povijesno niske razine te rast nominalnih i realnih plaća, ali umjerenijim intenzitetom u odnosu na ovu godinu.

Višak na tekućem i kapitalnom računu mogao bi u 2024. iznositi 1,1% BDP-a, što je za čak 2,2 postotna boda manje nego u prethodnoj godini. To je ponajprije posljedica smanjenja korištenja sredstava iz fondova EU-a nakon što je u prethodnoj rekordnoj godini završila višegodišnja financijska perspektiva kada je ujedno vrhunac isplata krajnjim korisnicima, a završeno je i korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti u svrhu obnove od potresa. Osim toga, nepovoljnim kretanjima pridonosi produbljivanje manjka u robnoj razmjeni te, nakon više godina, pogoršanje salda neto izvoza usluga, s obzirom na snažan rast uvoza i stagnaciju izvoza usluga. S druge pak strane, nepovoljna kretanja platnobilančnog salda u 2024. djelomično ublažava poboljšanje salda na računu primarnog dohotka, ponajprije zahvaljujući rastu prihoda središnje banke na osnovi upravljanja nemonetarnom financijskom imovinom. Višak na tekućem i kapitalnom računu trebao bi se zadržati na približno sličnoj razini kao u 2024. sve do kraja projekcijskog horizonta.

Sažetak zimske makroekonomske projekcije HNB-a za Hrvatsku – prosinac 2024.

Makroekonomska kretanja i prognoze, br. 17