Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom je tromjesečju 2021. ostvaren manjak od 1,1 mlrd. EUR, što je za 0,1 mlrd. EUR manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja ožujka 2021. iznosio je 2,0% BDP-a, u usporedbi s 1,8% BDP-a u cijeloj 2020. godini.

Bruto inozemni dug na kraju ožujka 2021. iznosio je 88,1% BDP-a, što je za 6,9 postotnih bodova više negoli na kraju 2020. te je rezultat rasta duga svih domaćih sektora, poglavito države. Istodobno se stanje neto međunarodnih ulaganja pogoršalo s –48,8% BDP-a na –49,9% BDP-a.

U prvom je tromjesečju 2021. na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostvaren manjak od 1,1 mlrd. EUR, što je blago poboljšanje salda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (Slika 1.a). To je poboljšanje isključivo rezultat rasta viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog primjetnog povećanja neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a. Povoljna su kretanja korištenja sredstava iz proračuna EU-a, međutim, dobrim dijelom poništena izraženim pogoršanjem salda na računu primarnog dohotka te, u manjoj mjeri, smanjenjem neto izvoza usluga.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u prva je tri mjeseca 2021. ostao nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, iako je rast robnog izvoza (4,6%) bio brži od rasta uvoza (2,6%), zbog znatno veće uvozne baze rast izvoza u apsolutnom iznosu u potpunosti je nadomješten rastom uvoza. Istodobno se saldo u međunarodnoj razmjeni usluga blago pogoršao (za 43,5 mil. EUR). Pritom je snažan pad prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju (za 38,6%) gotovo u potpunosti nadomješten još izraženijim padom rashoda od turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu (za 58,4%). Neto izvoz drugih usluga također se blago smanjio.

Znatno pogoršanje salda na računu primarnog dohotka u prvom tromjesečju 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 0,2 mlrd. EUR) rezultat je većih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zbog veće dobiti banaka i poduzeća (osobito u naftnoj industriji, trgovini i građevinarstvu) u stranom vlasništvu. Nepovoljna su kretanja samo djelomično ublažena rastom prihoda od naknada osoba privremeno zaposlenih u inozemstvu. Istodobno je ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija primjetno porastao (za 0,3 mlrd. EUR) zahvaljujući daljnjem povećavanju pozitivnog salda u neto transakcijama s proračunom EU-a, čemu je najviše pridonio rast sredstava tekuće namjene isplaćenih sektoru države.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom je računu platne bilance u prvom tromjesečju 2021. ostvaren neto priljev kapitala od 1,2 mlrd. EUR (Slika 1.b). Najveći je neto priljev kapitala zabilježen na osnovi ostalih ulaganja (2,0 mlrd. EUR), a u znatno manjoj mjeri i na osnovi portfeljnih (od 0,7 mlrd. EUR) te inozemnih izravnih ulaganja (0,5 mlrd. EUR), dok su se istodobno bruto međunarodne pričuve znatno povećale (za 2,1 mlrd. EUR).

Neto priljev inozemnih izravnih ulaganja poglavito odražava zadržanu dobit banaka i poduzeća u stranom vlasništvu, koja je bila znatno veća nego u istom razdoblju prethodne godine. Za razliku od toga, nova su izravna vlasnička ulaganja u Hrvatsku bila manja u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, a uglavnom su ostvarena u sektoru nekretnina i djelatnosti računalnog programiranja.

Neto priljev portfeljnih ulaganja posljedica je rasta obveza države na osnovi dužničkih vrijednosnih papira. Naime, država je na međunarodnom tržištu kapitala izdala dvije tranše euroobveznica u vrijednosti od 2,0 mlrd. EUR, pri čemu je više od polovine priljeva iskoristila za otplatu dospjele desetogodišnje dolarske obveznice. U znatno manjoj mjeri rastu obveza države pridonijele su i transakcije na sekundarnom tržištu vrijednosnih papira. S druge strane, priljev na strani obveza djelomično je ublažen odljevom zbog rasta imovine na osnovi ulaganja rezidenata u inozemne dionice i vlasničke udjele.

Snažan neto priljev kapitala na računu ostalih ulaganja posljedica je djelovanja više različitih činitelja. Tako su primjetno porasle obveze središnje banke, ali isključivo zbog povećanog obujma repo poslova koji imaju neutralan učinak na ukupan financijski račun jer istodobno za isti iznos povećavaju međunarodne pričuve.^[1] Zabilježen je i pad imovine središnje banke, koji se odnosi na smanjenje sredstava banaka u okviru sustava TARGET2^[2]. Osim toga, povećale su se dugoročne kreditne obveze države na osnovi, među ostalim, zaduženja putem Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) te zajma kod Međunarodne banke za obnovu i razvitak (IBRD). U znatno manjoj mjeri povećale su se i neto obveze kreditnih institucija te ostalih domaćih sektora. S druge strane, neto priljev ostalih ulaganja ublažen je primjetnim rastom potraživanja države zbog povećanja razlike između sredstava raspoređenih krajnjim korisnicima i sredstava primljenih iz proračuna EU-a.

Snažno povećanje bruto međunarodnih pričuva poglavito je posljedica povećanog otkupa deviza od države te porasta deviznog depozita države na računu kod HNB-a, zbog povećanih priljeva deviznih sredstava državi iz fondova EU-a te inozemnog zaduživanja. Rastu bruto pričuva pridonio je i spomenuti povećani obujam repo poslova. U skladu s tim, bruto međunarodne pričuve iznosile su na kraju ožujka 2021. 21,1 mlrd. EUR, što je za 11,5% više nego na kraju prethodne godine.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Stanje bruto inozemnog duga u prvom se tromjesečju 2021. povećalo za 3,3 mlrd. EUR (Slika 2.a) zbog rasta duga svih domaćih sektora. Pritom se najviše povećao dug opće države (za 1,9 mlrd. EUR) kao rezultat spomenutih zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala, putem SURE-a te kod IBRD-a, kao i transakcija na sekundarnom tržištu. Rast duga središnje banke (za 0,8 mlrd. EUR) isključivo je rezultat opisanog porasta obujma repo poslova. Kreditne su institucije također povećale svoj dug (za 0,4 mlrd. EUR), kao i ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima (za 0,3 mlrd. EUR), što se poglavito odnosi na privatna nefinancijska poduzeća. U skladu s tim, na kraju ožujka 2021. stanje bruto inozemnog duga iznosilo je 43,4 mlrd. EUR, odnosno 88,1% BDP-a, što je za 6,9 postotnih bodova više nego na kraju 2020. godine (Slika 2.b).

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Promjena stanja bruto inozemnog duga	b) Stanje bruto inozemnog duga

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.
Izvor: HNB

Snažan porast inozemnih dužničkih obveza domaćih sektora dobrim je dijelom ublažen porastom inozemne imovine, ponajprije bruto međunarodnih pričuva te potraživanja države na osnovi razlike između sredstava raspoređenih krajnjim korisnicima i sredstava primljenih iz proračuna EU-a. Tako se neto inozemni dug u prva tri mjeseca 2021. povećao za 0,8 mlrd. EUR te je na kraju ožujka iznosio 8,3 mlrd. EUR, odnosno 16,8% BDP-a, što je za 1,7 postotnih bodova više nego na kraju 2020. godine.

Rast neto inozemnog duga rezultirao je pogoršanjem stanja neto međunarodnih ulaganja s –24,1 mlrd. EUR na kraju 2020. na –24,6 mlrd. EUR na kraju ožujka 2021. godine. Pritom se najviše pogoršala neto inozemna pozicija države, što je ublaženo poboljšanjem pozicije središnje banke (Slika 3.a). Relativni pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja pogoršao se s –48,8% BDP-a na kraju 2020. na –49,9% BDP-a na kraju ožujka 2021. (Slika 3.b). Kretanja na financijskom računu i posljedično pogoršanje stanja neto međunarodnih ulaganja uglavnom su odraz sezonskih kretanja karakterističnih za prvo tromjesečje.

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima	b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja revidirani su. Više o tome pronaći na: Revizija statistike odnosa s inozemstvom

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa. ↑

2. Sredstva banaka u okviru sustava TARGET2 čine inozemnu imovinu središnje banke, ali nisu dio međunarodnih pričuva. ↑