Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u četvrtom je tromjesečju 2020. ostvaren višak od 0,1 mlrd. EUR, što je poboljšanje salda za 0,4 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na razini cijele 2020. višak na tekućem i kapitalnom računu zbog snažnog pada prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju smanjio se za 2,9 postotnih bodova BDP-a u odnosu na 2019. te je iznosio 1,9% BDP-a.

Bruto inozemni dug na kraju 2020. iznosio je 82,7% BDP-a, što je za 0,4 postotna boda više nego na kraju rujna, pri čemu je porast omjera isključivo rezultat snažnog smanjenja nominalnog BDP-a. Istodobno se stanje neto međunarodnih ulaganja pogoršalo s –48,8% BDP-a na –52,2% BDP-a.

Saldo na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednja tri mjeseca 2020. primjetno se poboljšao nakon što ga je sezonska koncentracija turističke potrošnje stranih gostiju u kombinaciji s relativno slabim turističkim ostvarenjima snažno pogoršala tijekom drugoga i trećeg tromjesečja. Tako je u četvrtom tromjesečju 2020. zabilježen višak od 0,1 mlrd. EUR, što je zamjetno iznad manjka od 0,3 mlrd. EUR ostvarenog u istom razdoblju prethodne godine (Slika 1.a). Takva su kretanja ponajviše rezultat smanjenja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, a u malo manjoj mjeri i poboljšanja salda na računu primarnog dohotka te rasta viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Nasuprot tome, neto izvoz usluga i nadalje je bio zamjetno niži od ostvarenja iz 2019. godine, ali zbog znatno manje sezonske važnosti turizma u posljednjem tromjesečju nije bitno utjecao na ukupan saldo tekućeg računa.

Nakon snažne kontrakcije u drugom tromjesečju 2020., robna se razmjena s inozemstvom nastavila oporavljati drugo tromjesečje zaredom. Osobito se to odnosi na robni izvoz, koji je u četvrtom tromjesečju 2020. bio za 2,6% veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istodobno uvoz nije dostigao pretkriznu razinu te je u posljednja tri mjeseca 2020. bio za 4,8% niži nego u istom razdoblju 2019. godine. U skladu s tim, manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom primjetno se smanjio (za 14,7% odnosno 0,4 mlrd. EUR). S druge strane, saldo u međunarodnoj razmjeni usluga znatno se pogoršao (za 0,5 mlrd. EUR) zbog izrazitog pada prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju (za 57,7%).

Primjetno poboljšanje salda na računu primarnog dohotka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 0,3 mlrd. EUR) ponajviše je rezultat manjih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zbog niže dobiti banaka u stranom vlasništvu. U manjoj mjeri poboljšanju salda pridonijelo je i smanjenje kamatnih troškova inozemnog duga te rast prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu. Istodobno je ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija porastao (za 0,2 mlrd. EUR) zahvaljujući povećanju pozitivnog salda u neto transakcijama s proračunom EU-a.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom je računu platne bilance u četvrtom tromjesečju 2020. ostvaren neznatan neto odljev kapitala od 24,8 mil. EUR (Slika 1.b). Naime, neto odljev kapitala ostvaren na osnovi rasta bruto međunarodnih pričuva i smanjenja neto obveza po portfeljnim ulaganjima gotovo je u potpunosti nadomješten neto priljevom kapitala na računima ostalih i inozemnih izravnih ulaganja.

Neto priljev kapitala na računu inozemnih izravnih ulaganja (od 0,2 mlrd. EUR) poglavito se odnosi na zadržanu dobit trgovačkih društava u stranom vlasništvu, koja je zbog snažnog pada dobiti banaka bila znatno manja nego u istom razdoblju 2019. godine. Istodobno su se vlasnička ulaganja u Hrvatsku povećala, ali uglavnom zbog transakcija pretvaranja duga u kapital.^[1] Isključujući te transakcije, priljev novih izravnih vlasničkih ulaganja bio je skroman te je uglavnom ostvaren u djelatnostima poslovanja nekretninama i računalnog programiranja.

Na računu portfeljnih ulaganja ostvaren je neto odljev kapitala (od 0,4 mlrd. EUR) uglavnom zahvaljujući rastu imovine zbog ulaganja institucionalnih investitora u inozemne dionice i vlasničke udjele.

Snažan neto priljev kapitala na računu ostalih ulaganja (od 0,9 mlrd. EUR) poglavito je rezultat izraženoga sezonskog smanjenja neto inozemne imovine kreditnih institucija. U znatno manjoj mjeri povećale su se i obveze države zbog dugoročnoga kreditnog zaduženja putem Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE). Nasuprot tome, smanjile su se neto obveze ostalih domaćih sektora, a još izrazitije smanjenje obveza zabilježeno je kod središnje banke, kao posljedica smanjenja obujma repo poslova, iako repo poslovi imaju neutralan učinak na ukupan financijski račun.^[2]

Unatoč smanjenju obujma repo poslova, bruto međunarodne pričuve snažno su se povećale (za 0,8 mlrd. EUR) zahvaljujući porastu deviznih depozita države kod HNB-a i prodajama deviza HNB-u zbog povećanog priljeva sredstava iz fondova EU-a na račun države te zaduženja države u okviru SURE-a. U znatno manjoj mjeri na rast pričuva utjecala je i devizna intervencija. U skladu s tim, na kraju 2020. bruto međunarodne pričuve iznosile su 18,9 mlrd. EUR, što je za 2,1% više nego na kraju prethodne godine.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Promatraju li se ostvarenja na razini cijele 2020., višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio je 1,9% BDP-a, nakon 4,9% BDP-a u 2019. godini. Pogoršanje salda proizlazi iz snažnog smanjenja neto izvoza usluga, čemu je poglavito pridonijela kontrakcija prihoda od turizma, koji su u 2020. više nego prepolovljeni u odnosu na godinu prije. Ta su nepovoljna kretanja ublažena poboljšanjem salda na ostalim podračunima. Posebice se to odnosi na smanjenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, zbog znatno snažnije kontrakcije uvoza od izvoza robe. Osim toga, zbog pada dobiti domaćih banaka i poduzeća u stranom vlasništvu primjetno se poboljšao saldo na računu primarnog dohotka. Nadalje, višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija nastavio je rasti zbog jačega korištenja sredstava iz fondova EU-a. U skladu sa smanjenjem viška na tekućem i kapitalnom računu snažno je smanjen neto odljev kapitala na financijskom računu platne bilance. Pritom je ostvareni neto odljev posljedica nastavka smanjivanja neto dužničkih obveza, ponajprije ostalih domaćih sektora.

Stanje bruto inozemnog duga u četvrtom se tromjesečju 2020. smanjilo za 0,7 mlrd. EUR (Slika 2.a). Pritom se najviše smanjio dug središnje banke (za 1,0 mlrd. EUR) kao rezultat spomenutog smanjenja obujma repo poslova. Svoj su dug smanjili i ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima (za 0,5 mlrd. EUR), i to poglavito privatna nefinancijska poduzeća. Nasuprot tome, povećao se dug kreditnih institucija (za 0,6 mlrd. EUR), kao i države (za 0,3 mlrd. EUR) zbog spomenutog zaduženja putem SURE-a. U skladu s tim, na kraju 2020. stanje ukupnog bruto inozemnog duga iznosilo je 40,6 mlrd. EUR, odnosno 82,7% BDP-a, što je zbog pada nominalnog BDP-a za 0,4 postotna boda više nego na kraju rujna (Slika 2.b).

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Promjena stanja bruto inozemnog duga	b) Stanje bruto inozemnog duga

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.
Izvor: HNB

Stanje neto međunarodnih ulaganja pogoršalo se s –24,5 mlrd. EUR na kraju rujna na –25,6 mlrd. EUR na kraju 2020. godine. Pritom se, promatrano po sektorima, najviše pogoršala neto inozemna pozicija kreditnih institucija (Slika 3.a). Pad nominalnog BDP-a dodatno je pridonio pogoršanju relativnog pokazatelja stanja neto međunarodnih ulaganja, s –48,8% BDP-a na kraju rujna na –52,2% BDP-a na kraju prosinca 2020. (Slika 3.b). Ostvareno pogoršanje poglavito je posljedica rasta neto vlasničkih obveza pod utjecajem cjenovnih i ostalih prilagodbi. Neto inozemni dug blago se povećao (za 0,1 mlrd. EUR) s obzirom na to da je smanjenje bruto inozemnog duga bilo praćeno malo izrazitijim padom dužničkih potraživanja. Pad bruto duga ostvaren je pod utjecajem manjeg obujma repo poslova središnje banke, a bez utjecaja tih transakcija bruto dug porastao bi i malo više od neto duga. Na kraju 2020. neto inozemni dug iznosio je 8,2 mlrd. EUR, odnosno 16,7% BDP-a, što je za 0,6 postotnih bodova više nego tri mjeseca prije.

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima	b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.
Izvor: HNB

Promatraju li se ostvarenja u cijeloj 2020., bruto inozemni dug nominalno se smanjio zbog povoljnog učinka tečajnih i drugih statističkih prilagodbi, a relativni se pokazatelj pogoršao sa 75,3% BDP-a na kraju 2019. na 82,7% BDP-a na kraju 2020. zbog pada nominalnog BDP-a. Slično tome, stanje neto međunarodnih ulaganja poboljšalo se u apsolutnom iznosu, dok se relativni pokazatelj pogoršao s –49,8% BDP-a na –52,2% BDP-a. Međutim, zahvaljujući padu neto dužničkih obveza domaćih sektora relativni se pokazatelj neto inozemne zaduženosti poboljšao sa 17,9% BDP-a na 16,7% BDP-a.

Revizije podataka

Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance.

Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga.

Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Ove transakcije rezultiraju rastom vlasničkih i istodobnim smanjenjem dužničkih obveza te ne utječu na ukupnu promjenu obveza na računu inozemnih izravnih ulaganja. ↑

2. Ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa. ↑