Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u trećem je tromjesečju 2019. ostvaren višak od 4,8 mlrd. EUR, što je za 0,8 mlrd. EUR više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Primjetnom poboljšanju salda pridonijela su pozitivna kretanja na svim podračunima, a posebice u međunarodnoj razmjeni usluga. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu na kraju trećeg tromjesečja iznosio je 4,3% BDP-a, što je za 1,0 postotni bod više nego u cijeloj 2018. godini.

Rastu viška na tekućem i kapitalnom računu u trećem tromjesečju 2019. najviše je pridonio rast neto izvoza usluga. Pozitivan saldo na računu usluga zamjetno se povećao, za 0,5 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zahvaljujući daljnjem rastu prihoda od turizma. Pritom je rast prihoda od turizma tijekom glavne turističke sezone bio primjetno snažniji negoli godinu prije (9,1% nasuprot 5,6%). Istodobno je na godišnjoj razini zabilježeno neznatno smanjenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom (za 0,9%), a u istom razdoblju prethodne godine manjak je bio primjetno porastao (za 7,4%). Pritom je godišnja stopa rasta robnog izvoza iznosila 7,9%, u usporedbi s 8,8% ostvarenih u istom razdoblju 2018. godine. Međutim, još se snažnije usporio robni uvoz, pri čemu je zabilježena godišnja stopa rasta od 4,1%, a godinu dana prije bila je 8,2%.

Manjak na računu primarnog dohotka smanjio se u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 0,1 mlrd. EUR), ponajprije zahvaljujući snažnom rastu prihoda od privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu. Osim toga, iako u manjoj mjeri, smanjio se negativan saldo dohodaka od portfeljnih ulaganja zbog povećanja prihoda od ulaganja rezidenata u inozemne vrijednosne papire.

Zbroj salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u trećem je tromjesečju 2019. primjetno porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 0,2 mlrd. EUR), čemu je najviše pridonio snažan rast neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a. Promatra li se namjena isplaćenih sredstava krajnjim korisnicima, oko tri petine iznosa odnosile su se na sredstva kapitalne namjene. Istodobno, promatra li se po sektoru krajnjega korisnika, malo više od polovine isplaćenih sredstava iz fondova EU-a odnosilo se na državu. Osim transakcija s proračunom EU-a, povećanju viška na računu sekundarnog dohotka pridonio je i nastavak rasta priljeva od osobnih transfera.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u trećem je tromjesečju 2019. zabilježen neto odljev kapitala od 3,4 mlrd. EUR, što je za 0,7 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatrano po pojedinim računima, najveći je neto odljev kapitala zabilježen kod ostalih ulaganja, dok je na računima izravnih i portfeljnih ulaganja zabilježen neto priljev kapitala. Istodobno je zabilježen rast međunarodnih pričuva zbog otkupa deviza putem deviznih intervencija te, u manjoj mjeri, porasta depozita države.

Snažan neto odljev kapitala na računu ostalih ulaganja rezultat je istodobnog smanjivanja obveza i povećavanja inozemne imovine domaćih sektora, ponajprije banaka, koje su znatno poboljšale svoju neto inozemnu poziciju tijekom turističke sezone. S druge strane, unatoč zamjetnom rastu imovine zbog ulaganja rezidenata u inozemne vrijednosne papire, na računu portfeljnih ulaganja zabilježen je neto priljev kapitala. Naime, rast imovine bio je manji od rasta obveza zbog izdanja obveznice jedne velike domaće grupacije za potrebe refinanciranja kreditnih obveza prema stranim vjerovnicima, što je istodobno pridonijelo već spomenutom snažnom smanjivanju obveza i neto odljevu kapitala na računu ostalih ulaganja.

Ostvareni neto priljev kapitala na računu inozemnih izravnih ulaganja (od 0,3 mlrd. EUR) u trećem tromjesečju 2019. ponajviše se odnosi na zadržanu dobit domaćih poduzeća u stranom vlasništvu, i to u djelatnostima financijskog posredovanja, pružanja smještaja i trgovini. Osim toga, zabilježen je priljev vlasničkih ulaganja u Hrvatsku, koji je bio znatno veći negoli u istom razdoblju prethodne godine. Pritom su nova ulaganja, osim u sektoru nekretnina, u znatnijoj mjeri ostvarena i u prerađivačkoj industriji, posebice automobilskoj industriji te djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda. Istodobno se nastavilo razduživanje domaćih poduzeća prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu, iako sporijom dinamikom u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke, kao i na ukupan saldo financijskog računa.

² Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.

Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Neto odljev kapitala tijekom trećeg tromjesečja 2019. rezultirao je snažnim poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja u RH, i to za 3,8 mlrd. EUR. Tako je na kraju rujna 2019. stanje neto međunarodnih ulaganja iznosilo –26,6 mlrd. EUR, odnosno –49,7% BDP-a (Slika 2.).

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance.

Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja.