Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom je tromjesečju 2019. zabilježen manjak u iznosu od 2,0 mlrd. EUR, što je za 0,2 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prošle godine. Tome je najviše pridonijelo primjetno smanjenje neto izvoza usluga te, u malo manjoj mjeri, povećanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. S druge strane, nepovoljna su kretanja djelomično ublažena smanjenjem manjka na računu primarnog dohotka te blagim povećanjem ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 3,5% BDP-a te se smanjio u odnosu na cijelu 2018. godinu, kada je iznosio 3,8% BDP-a.

U prva tri mjeseca 2019. zabilježeno je intenziviranje dinamike robne razmjene s inozemstvom, poglavito izvoza. Godišnja stopa rasta izvoza iznosila je 9,4%, u odnosu na pad za 1,6% u istom razdoblju prethodne godine. Istodobno je godišnji rast robnoga uvoza bio neznatno brži (6,9% naprema 6,7%). Unatoč sporijem rastu robnog uvoza od izvoza, zbog veće uvozne baze manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom povećao se za 95 mil. EUR. Osim toga, vidno se pogoršao saldo u međunarodnoj razmjeni usluga (za 140 mil. EUR), što se uglavnom može pripisati smanjenju neto prihoda od usluga putovanja te, u malo manjoj mjeri, ostalih usluga. Kada je riječ o uslugama putovanja, snažan rast turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu (za 40,1%) samo je djelomično ublažen nastavkom rasta prihoda od turizma (za 5,4%). Pogoršanje salda u razmjeni ostalih usluga odnosi se, među ostalim, na financijske usluge te usluge oglašavanja i marketinškog istraživanja.

Smanjenje manjka na računu primarnog dohotka u odnosu na prvo tromjesečje 2018. godine (za 52 mil. EUR) poglavito je rezultat većih prihoda od izravnih vlasničkih ulaganja, odnosno boljih poslovnih rezultata inozemnih poduzeća u vlasništvu rezidenata, pri čemu se ističe djelatnost istraživanja i razvoja. Istodobno su se rashodi od inozemnih izravnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku, odnosno dobit domaćih trgovačkih društava u stranom vlasništvu, neznatno smanjili.

Ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u prva je tri mjeseca 2019. godine bio neznatno veći nego u istom razdoblju prošle godine. Naime, snažan rast korištenja sredstava iz fondova EU-a bio je praćen istodobnim rastom uplata Hrvatske u proračun Europske unije zbog ranije uplate nešto većeg dijela godišnje obveze. Što se tiče strukture korištenja sredstava iz fondova EU-a, malo su se više intenzivirala korištenja sredstava za kapitalne namjene u usporedbi s tekućim transferima, dok je prirast ukupno iskorištenih sredstava bio podjednako raspoređen na državu i ostale sektore.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u prva tri mjeseca 2019. godine zabilježen je neto priljev kapitala u iznosu od 1,4 mlrd EUR, što je gotovo podjednako razini zabilježenoj u istom razdoblju prošle godine. Promatrano po pojedinim računima, glavnina je neto priljeva ostvarena na računu ostalih ulaganja te, u znatno manjoj mjeri, računu izravnih ulaganja, dok je na računu portfeljnih ulaganja ostvaren neto odljev kapitala. Osim toga, znatno su povećane bruto međunarodne pričuve (za 0,7 mlrd. EUR), no to je uglavnom posljedica ulaganja dijela pričuva u repo ugovore[1]. Ipak, isključi li se promjena bruto međunarodnih pričuva i obveza HNB-a, neto priljev kapitala (od 1,4 mlrd. EUR) bio je manji nego u istom razdoblju prethodne godine (1,8 mlrd. EUR).

Snažan neto priljev kapitala na računu ostalih ulaganja (od 2,1 mlrd. EUR) ponajviše se odnosi na smanjenje inozemne imovine banaka te izrazito povećanje obveza središnje banke zbog već spomenutog ulaganja međunarodnih pričuva u repo ugovore. Neto priljev kapitala na računu izravnih ulaganja (od 0,3 mlrd. EUR) ostvaren je uglavnom zbog rasta kratkoročnih obveza domaćih trgovačkih društava prema inozemnim vlasnicima (za dividende koje se trebaju isplatiti na temelju odluke skupštine trgovačkog društva) te vlasničkih ulaganja u Hrvatsku. Priljevu vlasničkih ulaganja u Hrvatsku najviše su pridonijela ulaganja u djelatnosti poslovanja nekretninama, smještaja te građevinarstva.

Neto odljev kapitala na računu portfeljnih ulaganja (od 0,3 mlrd. EUR) posljedica je transakcija na sekundarnom tržištu državnoga inozemnog duga, pri čemu su domaći institucionalni ulagači otkupili dio državnih obveznica od stranih ulagača, te, u malo manjoj mjeri, rasta ulaganja banaka u inozemne dužničke vrijednosne papire.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a (ulaganje dijela pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnim povećanjem imovine i obveza HNB-a u jednakom iznosu).
² Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.

Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Neto priljev kapitala na financijskom računu platne bilance rezultirao je pogoršanjem relativnih pokazatelja stanja međunarodnih ulaganja u prvom tromjesečju 2019., koji su ublažile povoljne međuvalutne i ostale prilagodbe. Tako je stanje neto međunarodnih ulaganja pogoršano za 0,6 mlrd. EUR te je na kraju ožujka 2019. iznosilo –29,3 mlrd. EUR, odnosno –56,2% BDP-a (Slika 2.). Unatoč uobičajenom pogoršanju u prva tri mjeseca, nastavio se trend poboljšavanja stanja neto međunarodnih ulaganja na godišnjoj razini te je ono na kraju ožujka 2019. bilo znatno povoljnije nego godinu prije, kada je iznosilo –66,0% BDP-a.

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija. Pritom su u odnosu na podatke objavljene na kraju ožujka 2019. s ovom objavom podaci platne bilance revidirani za razdoblje od početka 2015. do kraja 2018. godine. To je najvećim dijelom posljedica revidiranih financijskih izvješća izvještajnih subjekata, s učincima na smanjenje vrijednosti zadržane dobiti na strani prihoda i rashoda na računu primarnog dohotka, odnosno zadržane dobiti na strani imovine i obveza na računu izravnih ulaganja. Uzmu li se u obzir sve revizije podataka platne bilance, višak na tekućem računu platne bilance je u 2015. veći za 46 mil. EUR u odnosu na prethodnu objavu, dok je u sljedeće tri godine manji za 33 mil. EUR, 95 mil. EUR, odnosno 87 mil. EUR. Također su revidirane vrijednosti imovine i obveza na osnovi vlasničkih ulaganja u stanju međunarodnih ulaganja.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

Ulaganje jednog dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke, kao i na ukupan saldo financijskog računa. ↑