U drugom je tromjesečju 2020. na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostvaren manjak od 0,3 mlrd. EUR, što je primjetno pogoršanje u odnosu na uravnotežen saldo zabilježen u istom razdoblju prethodne godine. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u razdoblju do kraja lipnja 2020. iznosio je 5,6% BDP-a, što je za 0,8 postotnih bodova više nego u cijeloj 2019. godini.

Na financijskom računu platne bilance zabilježen je neto odljev kapitala od 0,2 mlrd. EUR, što je za 0,4 mlrd. EUR manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Neto odljev kapitala rezultirao je blagim poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja. Međutim, zbog snažnog pada nominalnog BDP-a, relativni se pokazatelj pogoršao te je na kraju lipnja iznosio –51,0% BDP-a.

U drugom je tromjesečju 2020. na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostvaren manjak od 0,3 mlrd. EUR, što je primjetno pogoršanje u odnosu na uravnotežen saldo zabilježen u istom razdoblju prethodne godine. To je posljedica snažnog pada neto izvoza usluga, posebice prihoda od turizma s obzirom na to da je tijekom proljetne karantene uvedene nakon izbijanja pandemije koronavirusa bilo gotovo u potpunosti onemogućeno obavljanje turističke djelatnosti i dolazak stranih gostiju. Za razliku od toga, u pravcu poboljšanja salda djelovalo je izraženo smanjenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom te, u znatno manjoj mjeri, poboljšanje salda na računu primarnog dohotka. Ipak, zbog izrazito povoljnih ostvarenja u prvom kao i pada nominalnog BDP-a u drugom tromjesečju, promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u razdoblju do kraja lipnja 2020. iznosio je 5,6% BDP-a, što je za 0,8 postotnih bodova više nego u cijeloj 2019. godini.

Pandemija koronavirusa i prateće epidemiološke mjere u zemlji i inozemstvu nepovoljno su utjecale na međunarodnu trgovinu. Tako je tijekom drugog tromjesečja zabilježen primjetan pad robnog izvoza (za 17,5%) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Međutim, pad robnog uvoza (za 27,0%) bio je još izraženiji, što je zbog znatno veće uvozne baze rezultiralo snažnim smanjenjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom (za 1,1 mlrd. EUR). Istodobno se višak u međunarodnoj razmjeni usluga još više smanjio (za 1,9 mlrd. EUR), poglavito zbog pada prihoda od turizma (za 84,0%).

Poboljšanje salda na računu primarnog dohotka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 0,4 mlrd. EUR) posljedica je manjih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja, odnosno smanjenja dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu (ponajprije u djelatnostima proizvodnje farmaceutskih proizvoda, pružanja smještaja i trgovine). Pritom je u strukturi rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zabilježen snažan pad dividenda, čemu je znatno pridonijela zabrana isplate dividenda domaćih banaka, dok se ukupna zadržana dobit povećala.

Ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u drugom je tromjesečju 2020. blago porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 43 mil. EUR). To je uglavnom rezultat rasta neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a, čemu su najviše pridonijela sredstva tekuće namjene. Za razliku od toga, neto prihod na osnovi osobnih transfera smanjio se.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2020. zabilježen neto odljev kapitala od 0,2 mlrd. EUR, što je za 0,4 mlrd. EUR manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatrano po pojedinim računima, primjetan neto priljev kapitala ostvaren je na računu portfeljnih ulaganja, a, znatno manje izraženo, i na osnovi inozemnih izravnih ulaganja. S druge strane, snažan neto odljev kapitala zabilježen je na računu ostalih ulaganja, a istodobno su se bruto međunarodne pričuve povećale.

Neto priljev kapitala na računu portfeljnih ulaganja (od 1,5 mlrd. EUR) posljedica je zaduženja države na međunarodnom tržištu izdanjem nove obveznice u vrijednosti od 2,0 mlrd. EUR, djelomično namijenjene srpanjskoj otplati 1,25 mlrd. USD vrijedne obveznice izdane 2010. godine, a djelomice financiranju protukriznih mjera namijenjenih ublažavanju negativnih posljedica pandemije. Neto priljev kapitala na računu inozemnih izravnih ulaganja (0,2 mlrd. EUR) ostvaren je na osnovi dužničkih instrumenata te zadržane dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. Za razliku od toga, izravna su vlasnička ulaganja u Hrvatsku izostala.

Neto odljev kapitala na računu ostalih ulaganja (od 1,1 mlrd. EUR) posljedica je istodobnog smanjenja inozemnih obveza domaćih sektora te, u znatno manjoj mjeri, povećanja inozemne imovine. Pritom se kod obveza izdvaja razduživanje ostalih domaćih sektora (drugih financijskih institucija te privatnih i javnih nefinancijskih poduzeća), a kod imovine rast inozemne aktive banaka. Za razliku od ostalih domaćih sektora, opća država je povećala svoje dugoročne obveze po kreditima. Rast bruto međunarodnih pričuva u drugom tromjesečju (za 0,8 mlrd. EUR) rezultat je kupnje deviza od države nakon izdanja međunarodne obveznice, čime je više nego nadomješten pad pričuva na osnovi deviznih intervencija. Unatoč rastu pričuva u drugom tromjesečju, njihova je razina na kraju lipnja bila niža nego na kraju 2019. godine.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke, kao i na ukupan saldo financijskog računa.
² Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Neto odljev kapitala koji je ostvaren zahvaljujući smanjenju neto dužničkih obveza domaćih sektora ujedno je rezultirao blagim poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja u RH tijekom drugog tromjesečja 2020., i to za 0,1 mlrd. EUR, pa je na kraju lipnja 2020. stanje neto međunarodnih ulaganja iznosilo –26,4 mlrd. EUR. Međutim, zbog snažnog pada nominalnog BDP-a u drugom tromjesečju, relativni se pokazatelj pogoršao te je na kraju lipnja iznosio –51,0% BDP-a, što je za 2,0 postotna boda više negoli na kraju prvog tromjesečja (Slika 2.).

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na slici su u neto dužnička ulaganja uključene i financijske izvedenice.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja