Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u četvrtom je tromjesečju 2018. ostvaren manjak od 0,6 mlrd. EUR, što je za 0,1 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pogoršanje salda na godišnjoj razini rezultat je značajnog povećanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. S druge strane, nepovoljna su kretanja ublažena povećanjem viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija te rastom neto izvoza usluga, dok se na računu primarnog dohotka zadržao neznatan pozitivni saldo.

Posljednje je tromjesečje 2018. obilježilo izrazito pogoršanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom (za 0,5 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), pri čemu je rast uvoza znatno premašio rast izvoza (11,2% prema 1,8% na godišnjoj razini). Istodobno je zabilježen primjetan rast viška u međunarodnoj razmjeni usluga (za 0,2 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), posebno zahvaljujući rastu neto izvoza usluga u turizmu, zatim usluga istraživanja i razvoja te računalnih usluga.

U četvrtom se tromjesečju 2018. višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zamjetno povećao (za 0,2 mlrd. EUR) u odnosu na isto razdoblje 2017., kao posljedica povećanih isplata sredstava iz fondova EU-a krajnjim korisnicima, pogotovo sredstava kapitalne namjene. Istovremeno su ostali dohodci po sekundarnom i kapitalnom računu tek blago porasli.

Neznatan pozitivan saldo na računu primarnog dohotka u četvrtom se tromjesečju 2018. zadržao na gotovo jednakoj razini kao godinu ranije. Pritom je zabilježen primjetan rast rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja kao posljedica poboljšanja rezultata poslovanja domaćih poduzeća u vlasništvu nerezidenata. Međutim, takva su kretanja nadomještena rastom dobiti stranih poduzeća u vlasništvu rezidenata, smanjenjem kamatnih troškova na inozemni dug domaćih sektora te povećanjem prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu.

Slika 1. Platna bilanca

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u četvrtom je tromjesečju 2018. zabilježen neto priljev kapitala od 0,9 mlrd. EUR (0,3 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine), što je posljedica neto priljeva na računu ostalih ulaganja (1,8 mlrd. EUR) zbog zamjetnog pogoršanja neto inozemne pozicije banaka.[1] Nasuprot tome, na računu portfeljnih ulaganja ostvaren je blagi neto odljev kapitala (0,1 mlrd. EUR), čemu je među ostalim pridonijelo smanjenje inozemnih obveza sektora države.

Istodobno, na računu inozemnih izravnih ulaganja u četvrtom je tromjesečju 2018. također ostvaren blagi neto odljev kapitala (0,1 mlrd. EUR), uglavnom pod utjecajem smanjenja dužničkih obveza domaćih poduzeća prema vlasnički povezanim vjerovnicima. Pritom je ostvarena i visoka vrijednost transakcija pretvaranja duga u kapital.[2]

Međunarodne su se pričuve u četvrtom tromjesečju 2018. snažno povećale zahvaljujući otkupu deviza od poslovnih banaka, koji je iznosio 1,1 mlrd. EUR. Istovremeno se obujam ulaganja pričuva u repo poslove[3] smanjio pa je porast bruto međunarodnih pričuva iznosio 0,7 mlrd. EUR.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a (ulaganje dijela pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnim povećanjem imovine i obveza HNB-a u jednakom iznosu).
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Kretanja na financijskom računu platne bilance rezultirala su blagim pogoršanjem stanja neto međunarodnih ulaganja RH tijekom četvrtog tromjesečja 2018. za 0,4 mlrd. EUR, i to zbog pogoršanja neto dužničke pozicije domaćih sektora, poglavito banaka. Tako je na kraju 2018. stanje neto međunarodnih ulaganja iznosilo –27,9 mlrd. EUR, odnosno –54,1% BDP-a (Slika 2.).

Promatraju li se ostvarenja na razini cijele 2018., višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio je 4,0% BDP-a, što je za 0,7 postotnih bodova manje nego u 2017. godini, isključivo zbog negativnog utjecaja troškova ispravaka vrijednosti potraživanja od koncerna Agrokor na tekuću dobit banaka u 2017. i time nižih rashoda na računu primarnog dohotka. Isključe li se jednokratni učinci, višak na tekućem i kapitalnom računu u 2018. porastao je, čemu je najviše pridonio nastavak rasta neto izvoza usluga te povećanje zbroja salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, ponajprije zbog rasta isplata sredstava iz fondova EU-a krajnjim korisnicima. Za razliku od toga, manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom zamjetno se povećao. Ostvareni neto odljev kapitala na financijskom računu ponajviše se odnosi na povećanje međunarodnih pričuva i smanjenje obveza na računu portfeljnih ulaganja zbog razduživanja države. U skladu s tim nastavio se trend poboljšavanja stanja neto međunarodnih ulaganja, čiji je relativni pokazatelj na kraju 2018. bio za osam postotnih bodova povoljniji nego na kraju prethodne godine (Slika 2.).

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

Banke su u promatranom razdoblju prodale HNB-u 1,1 mlrd. EUR, u usporedbi s 0,9 mlrd. EUR u istome razdoblju prethodne godine. ↑

Ove transakcije rezultiraju rastom vlasničkih i istodobnim smanjenjem dužničkih obveza te ne utječu na ukupnu promjenu obveza na računu inozemnih izravnih ulaganja. ↑

Ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa. ↑