Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednjem je tromjesečju 2017. ostvaren manjak u iznosu od 0,6 mlrd. EUR, što je za 0,2 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Takva su kretanja poglavito posljedica pogoršanja salda u razmjeni robe i usluga s inozemstvom. Istodobno se zbroj salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija tek neznatno pogoršao, dok se manjak na računu primarnog dohotka blago smanjio.

Povećanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom nastavilo se u četvrtom tromjesečju 2017. (za 0,1 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), pri čemu je dinamika rasta izvoza i uvoza bila jednaka (za 6,9%). S druge strane, smanjenje neto izvoza usluga rezultat je znatno snažnijeg rasta uvoza od rasta izvoza usluga (17,9% prema 7,0%). Tome je poglavito pridonijelo izraženo povećanje turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu (za gotovo polovinu), dok je rast prihoda od turizma iznosio 10,1%. Saldo u razmjeni usluga prijevoza ponešto se pogoršao, dok je kod drugih usluga stagnirao.

Blago smanjenje manjka na računu primarnog dohotka u četvrtom je tromjesečju 2017. ponajprije posljedica manjih kamatnih troškova po inozemnom dugu, a primjetan je i rast neto prihoda na osnovi naknada zaposlenima. S druge strane, nepovoljno je na saldo računa primarnog dohotka djelovao rast neto rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja (dividende i zadržana dobit) s obzirom na to da je poboljšanje poslovnih rezultata domaćih poduzeća (poglavito u sektorima građevine i poslovanja s nekretninama) i banaka u stranom vlasništvu nadmašilo poboljšanje poslovnih rezultata inozemnih poduzeća u domaćem vlasništvu.

Zbroj salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u četvrtom se tromjesečju 2017. neznatno pogoršao, pri čemu je ostvaren rast neto prihoda od sekundarnog dohotka, dok je kod kapitalnih transakcija zabilježen pad. Takva kretanja u prvom redu odražavaju kretanje obujma transakcija s proračunom EU-a. Iako su se ukupni prihodi po osnovi transakcija s proračunom EU-a blago povećali, krajnjim je korisnicima raspoređeno značajno više sredstava za tekuće namjene, dok je iznos raspoređenih sredstava kapitalne namjene znatno smanjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun	b) Financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u četvrtom tromjesečju 2017. zabilježen je neto priljev kapitala od 0,6 mlrd. EUR, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju 2016. godine. Promatrano po računima, znatan neto priljev kapitala zabilježen je na računima portfeljnih i izravnih ulaganja, a, nešto manje izraženo, i na računu ostalih ulaganja. Istodobno su se povećale bruto međunarodne pričuve.

Neto priljev inozemnih izravnih ulaganja u četvrtom tromjesečju 2017. iznosio je 0,6 mlrd. EUR, što je povećanje za 0,2 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pritom su se povećale zadržana dobit poduzeća i banaka u vlasništvu nerezidenata kao i dužničke obveze poduzeća prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu, dok su nova vlasnička ulaganja nerezidenata u Hrvatsku bila razmjerno skromna i iznosila su samo 0,1 mlrd. EUR, neznatno ispod razine iz četvrtog tromjesečja 2016. godine.

Snažan neto priljev kapitala na računu portfeljnih ulaganja (od 0,8 mlrd. EUR) najviše je rezultat povećanja negativne neto inozemne pozicije sektora države koja je izdala međunarodnu obveznicu za potrebe refinanciranja obveza cestarskih poduzeća prema domaćim kreditnim institucijama, ali manjim dijelom i prema međunarodnim kreditorima. Blagi neto priljev kapitala na računu ostalih ulaganja (od 0,1 mlrd. EUR) posljedica je izraženijeg smanjenja inozemne imovine od obveza. Bruto međunarodne pričuve znatno su se povećale (za 0,8 mlrd. EUR) kao rezultat otkupa deviza od poslovnih banaka.

Tablica 1. Platna bilanca

¹ Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a (ulaganje jednog dijela pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnim povećanjem imovine i obveza HNB-a u jednakom iznosu).

Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Neto priljev kapitala iz inozemstva ujedno je rezultirao blagim pogoršanjem stanja neto međunarodnih ulaganja RH tijekom četvrtog tromjesečja 2017., i to za 0,3 mlrd. EUR. Tako je na kraju 2017. stanje neto međunarodnih ulaganja iznosilo –30,3 mlrd. EUR, odnosno –62,3% BDP-a (Slika 2.).

Unatoč pogoršanju salda na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednjem tromjesečju, na razini cijele 2017. višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance povećao se i iznosio je 4,4% BDP-a, što je za 0,5 postotnih bodova više nego u 2016. godini. Pritom su povećanju viška pridonijeli daljnji rast neto izvoza usluga i smanjenje manjka na računu primarnog dohotka (zbog pada dobiti banaka na temelju rezervacija za kredite vezane uz koncern Agrokor). U skladu s tim povećao se ukupan neto odljev kapitala na financijskom računu, ponajviše povećanjem međunarodnih pričuva. Takva su kretanja na financijskom računu rezultirala poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja, čiji je relativni pokazatelj na kraju 2017. bio za sedam postotnih bodova manji nego na kraju prethodne godine (Slika 2.).

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na temelju naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja