Ukupna inflacija u travnju
Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj procjeni u travnju 2026. primjetno se ubrzala, na 5,4% s 4,6% u ožujku (Slika 1. i Tablica 1.), gotovo isključivo kao rezultat nastavka snažnog ubrzavanja rasta cijena energije. Rast svjetskih cijena energenata uslijed ratnog sukoba na Bliskom istoku prelijeva se na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, koji je ublažen intervencijom Vlade. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, u travnju se ubrzala na 5,8% s 4,8% u ožujku. U europodručju se ukupna inflacija (HIPC) u travnju ubrzala na 3,0% (s 2,6% u ožujku) čemu je najviše pridonio brži rast cijena energije, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja povećala na 2,4 postotna boda s 2,0 postotna boda u ožujku i veljači.
Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj
Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za travanj 2026. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a
Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente
Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena). Podaci su po ECOICOP, ver 2. klasifikaciji.
Izvori: Eurostat; DZS
Komponente inflacije u Hrvatskoj u travnju
Izražen rast ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u travnju odražava nastavak snažnog ubrzavanja rasta cijena energije, na 17,3% s 10,8% u ožujku, zbog poskupljenja naftnih derivata uslijed sukoba na Bliskom istoku. Pritom se doprinos cijena energije povećao na 2,1 postotni bod, što je najveći doprinos od kraja 2022. godine. Za razliku od inflacije cijena energije, inflacija cijena hrane se u travnju usporila na 3,7% s 4,0% u ožujku kao rezultat sporijeg rasta cijena i prerađene i neprerađene hrane. Istovremeno je temeljna inflacija, koja isključuje volatilne cijene energije i hrane, ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec te je iznosila 3,7%. Pritom se godišnja stopa promjene cijena industrijskih proizvoda zadržala na –0,7%, dok se inflacija cijena usluga, nakon što je u prva tri mjeseca ove godine iznosila 7,2%, u travnju tek blago ubrzala na 7,3%. Inflacija cijena usluga i nadalje ima najveći pojedinačni doprinos ukupnoj inflaciji (2,4 postotna boda). Visoka stopa rasta cijena usluga odražava solidnu domaću potražnju u uvjetima nastavka rasta raspoloživog dohotka, kao i raniji rast određenih administrativnih cijena (najamnina, naknade za uporabu cesta, odvoza smeća, odvodnje otpadnih voda).
Ubrzavanje ukupne inflacije mjerene IPC-om u travnju također gotovo isključivo odražava snažan porast inflacije cijena energije (na 17,5% s 11,3% u ožujku) uslijed čega se njezin doprinos ukupnoj inflaciji primjetno povećao (na 2,7 postotnih bodova s 1,8 postotnih bodova). Cijene energije tako su u travnju ukupnoj inflaciji pridonosile više od cijena usluga, čiji se godišnji rast ubrzao na 8,2% sa 7,8% u ožujku. S druge strane, godišnja stopa promjene cijena industrijskih proizvoda iznosila je –0,6% kao i u prethodnom mjesecu, a inflacija cijena hrane u travnju se usporila na 3,5% s 3,9% u ožujku. Harmonizirani pokazatelj ukupne inflacije i u travnju je bio niži od nacionalnog pokazatelja, za 0,4 postotna boda.
Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija
Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 4,6% u ožujku na 5,4% u travnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).[1] Ubrzavanje ukupne inflacije u travnju 2026. gotovo u cijelosti odražava pojačane tekuće pritiske na cijene energije (Slika 2.).
Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u travnju 2026. (desno)
Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koje su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a
-
Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑