Ukupna inflacija u svibnju

Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) se u svibnju 2024. usporila na 4,3% (s 4,7% zabilježenih u travnju), što odražava smanjenje inflacije cijena svih glavnih komponenata osim energije (Slika 1. i Tablica 1.). Usporavanje inflacije primjetno je i promatra li se nacionalni indeks potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.). Inflacija mjerena IPC-om usporila se s 3,7% u travnju na 3,3% u svibnju. Istovremeno se ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja blago ubrzala (s 2,4% u travnju na 2,6% u svibnju) pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u svibnju smanjila.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za svibanj 2024.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u svibnju

Niže cijene energije i drugih sirovina u odnosu na vrhunce zabilježene 2022. godine te otklanjanje poremećaja u lancima opskrbe i dalje povoljno djeluju na inflaciju cijena hrane i industrijskih proizvoda, čije je usporavanje nastavljeno u svibnju. Pri tome je u svibnju osobito snažno bilo usporavanje inflacije cijena hrane (na 3,7% s 4,9% u travnju, HIPC). Istovremeno se blago usporila i inflacija cijena usluga, premda je ona i dalje znatno viša od ostalih glavnih komponenata inflacije (iznosi 7,8%). Ustrajnost inflacije cijena djelomično je posljedica njihove osjetljivosti na porast plaća u uvjetima snažne potražnje za ugostiteljskim i smještajnim uslugama. S druge strane, inflacija cijena energije u svibnju se ubrzala u odnosu na travanj.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije od mjeseca do mjeseca – s 4,7% (HIPC) u travnju na 4,3% u svibnju – ovisi o promjeni maloprodajnih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene cijena u istom mjesecu protekle godine (tzv. baznim učincima).^[1] Usporavanje inflacije ostvareno u svibnju 2024. tako odražava povoljan učinak baznog razdoblja zbog visokog porasta cijena u svibnju prošle godine, u uvjetima kontinuirano niskih tekućih inflatornih pritisaka (Slika 2.). Povoljni učinci baznog razdoblja primjetni su kod svih glavnih komponenata, osim kod energije s obzirom na to da je pojeftinjenje energije u svibnju 2023. bilo puno izraženije u odnosu na svibanj ove godine. Povoljni bazni učinci najviše su djelovali na usporavanje godišnje inflacije cijena usluga, premda je to ublaženo povišenom tekućom inflacijom cijena usluga. Usluge su jedina komponenta čija se mjesečna inflacija nalazi iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti (Slika 3.).

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje inflacije

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu značajno na godišnju inflaciju.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Slika 3. Odstupanja mjesečne inflacije od uobičajenih kretanja

Napomena: Podaci se odnose na šestomjesečne pomične prosjeke doprinosa neuobičajenih kretanja mjesečnoj stopi promjene.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". ↑