Ukupna inflacija u studenom

Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) se u studenom 2024. ubrzala na 4,0% s 3,6% zabilježenih u listopadu (Slika 1. i Tablica 1.), uz usporavanje temeljne inflacije (koja isključuje cijene energije i hrane) na 4,3% s 4,5% u listopadu. Ubrzavanje ukupne inflacije u studenom rezultat je ubrzavanja inflacije cijena energije, dok se inflacija cijena ostalih glavnih komponenata (hrane, usluga i industrijskih proizvoda) usporila. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.), se još više ubrzala, s 2,2% u listopadu na 2,8% u studenom. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije, koja je u najvećoj mjeri rezultat većeg doprinosa cijena usluga ukupnoj inflaciji prema harmoniziranom pokazatelju, u studenom se blago smanjila. Istovremeno se ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja ubrzala na 2,3% (s 2,0% u listopadu) te se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u studenom blago povećala. Ubrzavanju inflacije na razini cijelog europodručja najviše su pridonijele cijene energije, dok je temeljna inflacija ostala nepromijenjena.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za studeni 2024.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije (HIPC) u Hrvatskoj u studenom

Ubrzavanje ukupne inflacije u studenom rezultat je izraženog povećanja godišnje stope promjene cijena energije (na 0,3% s –4,4% u listopadu) uslijed poskupljenja struje i naftnih derivata. Istovremeno se, nakon tri mjeseca ubrzavanja, inflacija cijena hrane blago usporila (na 5,1% s 5,2% u listopadu). Osim toga, temeljna inflacija se usporila s 4,5% u listopadu na 4,3% u studenom zahvaljujući usporavanju inflacije cijena industrijskih proizvoda (na 0,7% s 0,8% u listopadu) i usporavanju inflacije cijena usluga (na 7,3% sa 7,5% u listopadu). Pritom usluge nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,0% usluge pridonose s 2,3 postotna boda, a hrana s 1,5 postotnih bodova.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 3,6% u listopadu na 4,0% u studenom – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Ubrzavanje inflacije ostvareno u studenom 2024. tako odražava tekuće inflatorne pritiske (Slika 2.) kod energije i nepovoljne bazne učinke, zbog izraženog pada cijena u studenom prošle godine, kod svih komponenata osim usluga. Na usporavanje godišnje stope inflacije cijena usluga djelovali su povoljni bazni učinci praćeni daljnjim slabljenjem tekućih pritisaka. Unatoč tome, mjesečna inflacije cijena usluga se i dalje nalazi iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti (Slika 3.). U nešto većoj mjeri, iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti nalazi se i mjesečna inflacija cijena hrane nakon što se krajem prošle godine stabilizirala te veći dio ove godine nije znatnije odstupala od uobičajenog kretanja.

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u studenom 2024. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Slika 3. Odstupanja mjesečne inflacije od uobičajenih kretanja

Napomena: Podaci se odnose na šestomjesečne pomične prosjeke doprinosa neuobičajenih kretanja mjesečnoj stopi promjene.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑