Ukupna inflacija u srpnju

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u srpnju 2026. usporila na 3,6% s 4,2% u lipnju (Slika 1. i Tablica 1.) ponajviše kao rezultat daljnjeg usporavanja rasta cijena hrane. Primirje i relativno kratkotrajno smanjenje cijena energenata uoči ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku je također, ali u nešto manjoj mjeri, pridonijelo usporavanju ukupne inflacije. Isto tako, usporila se i temeljna inflacija (koja isključuje volatilne cijene energije i hrane), na 3,4% s 3,6% u lipnju, što odražava smanjenje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda, dok je inflacija cijena usluga ostala nepromijenjena. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, usporila se u srpnju na 3,9% s 4,5% u lipnju. S druge strane, ukupna inflacija (HIPC) u europodručju se ubrzala na 2,9% u srpnju (s 2,8% u lipnju) čemu su pridonijele sve komponente osim hrane, te se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja smanjila na 0,7 postotnih bodova (s 1,4 postotna boda u lipnju).

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za srpanj 2026. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena). Podaci su po ECOICOP, ver 2. klasifikaciji.
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u srpnju

Usporavanje ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u srpnju prvenstveno je rezultat oštrog usporavanja inflacije cijena hrane koja se spustila na najnižu razinu od početka 2021. godine. Inflacija cijena hrane tako se nastavila usporavati četvrti mjesec za redom, te u srpnju iznosi 0,7%, što je znatno manje od 4,0%, koliko je iznosila u ožujku ove godine. Pritom su, kao i prošli mjesec, usporavanju pridonijele obje njezine komponente (prerađeni i neprerađeni prehrambeni proizvodi). Osim toga, u srpnju se usporila i inflacija cijena energije (na 11,6% s 12,9% u lipnju), budući da su maloprodajne cijene naftnih derivata velik dio mjeseca još odražavale raniji privremen pad cijena sirove nafte, a ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku odrazila se na znatni rast tih cijena tek potkraj mjeseca. Doprinos energije ukupnoj inflaciji, iako nešto manji no u lipnju, i nadalje je znatan te iznosi 1,4 postotna boda. Usporavanju temeljne inflacije, pa tako i ukupne inflacije u srpnju pridonijelo je i smanjenje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda, na –0,9% u srpnju, nakon –0,3% u lipnju, dok je inflacija cijena usluga ostala nepromijenjena na 6,8%, nakon usporavanja u prethodna dva mjeseca. Ipak, usluge su i nadalje komponenta s najvećim pojedinačnim doprinosom ukupnoj inflaciji te u srpnju ukupnoj inflaciji od 3,6% pridonose s 2,2 postotna boda.

Usporavanje ukupne inflacije mjerene IPC-om u srpnju odražava smanjenje godišnje stope promjene cijena hrane na 0,5% (s 1,8% u lipnju), energije na 12,2% (s 13,2% u lipnju) te industrijskih proizvoda na –1,1% (s –0,6% u lipnju). Nasuprot tome, inflacija cijena usluga je nastavila ubrzavati te u srpnju iznosi 8,5% (u odnosu na 8,1% koliko je iznosila u lipnju). Pritom, cijene usluga, kao i po harmoniziranom pokazatelju, najviše pridonose ukupnoj inflaciji u srpnju, dok je u lipnju njihov doprinos bio jednak doprinosu cijena energije. Harmonizirani pokazatelj ukupne inflacije u srpnju je niži od nacionalnog pokazatelja za 0,3 postotna boda, kao i u prethodna dva mjeseca, što odražava razlike u doprinosima cijena energije.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – sa 4,2% u lipnju na 3,6% u srpnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Usporavanje ukupne inflacije u srpnju 2026. rezultat je negativnih tekućih pritisaka kod svih komponenata, kao i povoljnih baznih učinaka koji odražavaju osjetno poskupljenje hrane u istom mjesecu prošle godine (Slika 2.).

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u srpnju 2026. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koje su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑