Ukupna inflacija u srpnju

Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) se u srpnju 2024. blago usporila na 3,4% (s 3,5% zabilježenih u lipnju), što odražava smanjenje inflacije cijena industrijskih proizvoda i hrane, uz istovremeno blago povećanje inflacije cijena energije i usluga (Slika 1. i Tablica 1.). Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.), u srpnju se također blago usporila (na 2,3% s 2,4% u lipnju). S druge strane, ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se blago ubrzala (s 2,5% u lipnju na 2,6% u srpnju), pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u srpnju dodatno smanjila.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za srpanj 2024.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije (HIPC) u Hrvatskoj u srpnju

Učinak usporavanja inflacije cijena industrijskih proizvoda i hrane djelomično je poništen blagim ubrzavanjem inflacije cijena usluga u jeku turističke sezone (na 7,2% sa 7,0% u lipnju) te blagim ubrzavanjem inflacije cijena energije (na 0,9% s 0,7% u lipnju) zbog poskupljenja naftnih derivata. U odsustvu šokova na strani ponude, inflacija cijena industrijskih proizvoda usporila je na 0,7% (s 1,3% u lipnju), a cijena hrane na 2,5% (s 2,6% u lipnju). Temeljna inflacija se tek blago usporila, s 4,4% u lipnju na 4,3% u srpnju, kao rezultat primjetnog usporavanja inflacije cijena industrijskih proizvoda uz istovremeno ubrzavanje i dalje povišene inflacije cijena usluga.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 3,5% u lipnju na 3,4% u srpnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Blago usporavanje inflacije ostvareno u srpnju 2024. tako odražava povoljan učinak baznog razdoblja zbog visokog porasta cijena u srpnju prošle godine, pri čemu su kod energije i usluga tekući inflatorni pritisci nešto izraženiji u srpnju ove godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Tekući pritisci kod komponente energije odražavaju poskupljenje naftnih derivata pa su ublažili intenzitet usporavanja ukupne inflacije koji bi se mogao očekivati s obzirom na naglašene bazne učinke (Slika 2.). Pritom su povoljni bazni učinci bili najizraženiji kod usluga, ali ih je tekuća inflacija te komponente čak i blago nadmašila. Ustrajnost inflacije cijena usluga djelomično je posljedica njihove osjetljivosti na porast plaća u uvjetima snažne potražnje za ugostiteljskim i smještajnim uslugama. One su jedina komponenta čija se mjesečna inflacija i dalje nalazi iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti (Slika 3.).

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje inflacije

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu značajno na godišnju inflaciju.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Slika 3. Odstupanja mjesečne inflacije od uobičajenih kretanja

Napomena: Podaci se odnose na šestomjesečne pomične prosjeke doprinosa neuobičajenih kretanja mjesečnoj stopi promjene.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑