Ukupna inflacija u siječnju

Prema prvoj procjeni Eurostata ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u siječnju 2025. se ubrzala na 5,0% s 4,5% zabilježenih u prosincu (Slika 1. i Tablica 1.), dok se temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) ubrzala na 4,7% s 4,6%. Ubrzavanje ukupne inflacije u siječnju bilo je rezultat porasta inflacije svih njezinih glavnih komponenata, osim industrijskih proizvoda. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) se također ubrzala, s 3,4% u prosincu na 4,0% u siječnju. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije, koja je u najvećoj mjeri rezultat većeg doprinosa cijena usluga ukupnoj inflaciji prema harmoniziranom pokazatelju, u siječnju se blago smanjila. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u siječnju 2025. blago ubrzala na 2,5% s 2,4% u prosincu te se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u siječnju povećala u odnosu na prosinac. Ubrzavanju inflacije na razini cijelog europodručja u siječnju su pridonijele cijene energije. Temeljna inflacija u europodručju zadržala se na razini od 2,7%, koliko je iznosila i u prethodna četiri mjeseca.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za siječanj 2025. godine, pri čemu su doprinosi za taj mjesec izračunati na temelju pondera iz prethodne godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije (HIPC) u Hrvatskoj u siječnju

Ubrzavanju ukupne inflacije u siječnju najviše je pridonijelo primjetno ubrzavanje inflacije cijena energije (na 5,3% s 2,4% u prosincu), uglavnom zbog poskupljenja naftnih derivata i električne energije. Osim toga, znatno se ubrzala inflacija cijena usluga (na 8,2% sa 7,7% u prosincu), dok se inflacija cijena hrane tek blago ubrzala (na 5,4% s 5,3% u prosincu). Za razliku od toga, inflacija cijena industrijskih proizvoda se u siječnju blago usporila (na 0,6% s 0,8% u prosincu). Unatoč usporavanju inflacije cijena industrijskih proizvoda, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i usluga) se ubrzala s 4,6% u prosincu na 4,7% u siječnju kao rezultat daljnjeg ubrzavanja inflacije cijena usluga koje i dalje nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 5,0% usluge pridonose s 2,6 postotnih bodova, a hrana s 1,6 postotnih bodova.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 4,5% u prosincu na 5,0% u siječnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Ubrzavanje inflacije ostvareno u siječnju 2025. tako ponajviše odražava tekuće inflatorne pritiske (Slika 2.), napose kod energije i usluga, a u manjoj mjeri i nepovoljne bazne učinke kod svih komponenata osim usluga. Mjesečna inflacija cijena svih glavnih komponenata inflacije (osim industrijskih proizvoda) u siječnju je bila iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti (Slika 3.).

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u siječnju 2025. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije. Doprinosi komponenata promjeni ukupne inflacije u siječnju 2025. na desnoj slici izračunati su na temelju pondera iz prethodne godine.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Slika 3. Odstupanja mjesečne inflacije od uobičajenih kretanja

Napomena: Podaci se odnose na šestomjesečne pomične prosjeke doprinosa neuobičajenih kretanja mjesečnoj stopi promjene.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑