Ukupna inflacija u rujnu

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) ubrzala se u rujnu 2026. na 4,3% s 3,7% u kolovozu (Slika 1. i Tablica 1.) kao rezultat znatnog ubrzavanja temeljne inflacije (poglavito inflacije cijena usluga) i inflacije cijena energije. Cijene energije porasle su pod utjecajem nastavka rata na Bliskom istoku i poremećaja u opskrbi energentima, koji se, između ostalog, nepovoljno odražavaju na međunarodno tržište goriva. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih kućanstava, u rujnu se također ubrzala, na 4,7% s 4,2% u kolovozu. Istodobno se ukupna inflacija u europodručju (HIPC) ubrzala na 3,8% s 3,2% u kolovozu, čemu je ponajviše pridonijelo ubrzavanje godišnjeg rasta cijena energije. Intenzitet ubrzavanja inflacije u rujnu bio je jednak u Hrvatskoj i na razini prosjeka europodručja pa je razlika između inflacije (HIPC) u Hrvatskoj i prosjeka europodručja ostala nepromijenjena u odnosu na kolovoz, te je iznosila 0,5 postotnih bodova, što je najniža razina inflacijskog diferencijala od početka 2022. godine (Slika 2.).

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za rujan 2026. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena). Podaci su po ECOICOP, ver 2. klasifikaciji.
Izvori: Eurostat; DZS

Slika 2. Razlika između stopa ukupne inflacije (HIPC) i doprinosa pojedinih komponenata inflaciji potrošačkih cijena u Hrvatskoj i europodručju

Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Komponente inflacije u Hrvatskoj u rujnu

Ubrzavanje ukupne inflacije u Hrvatskoj u rujnu, mjerene HIPC-om, odražava ubrzavanje temeljne inflacije i inflacije cijena energije. Temeljna inflacija, koja isključuje kolebljive cijene energije i hrane, u rujnu se ubrzala na 3,3% s 2,7% u kolovozu. To je poglavito bio rezultat ubrzavanja rasta cijena usluga (na 6,7% s 5,6%), što bi moglo upućivati na djelovanje neizravnih učinaka porasta cijena energenata. Osim toga, iako u puno manjoj mjeri, godišnja stopa promjene cijena industrijskih proizvoda, druge komponente temeljne inflacije, u rujnu se blago povećala (na –0,9% s –1,1%), ali je i dalje u negativnom području. Nadalje, inflacija cijena energije se, nakon snažnog ubrzavanja u prethodnom mjesecu, u rujnu dodatno ubrzala (na 19,7% sa 17,0% u kolovozu) te je i u rujnu najviše pridonosila ukupnoj inflaciji (2,4 postotna boda). Ograničen promet kroz Hormuški tjesnac i poteškoće u rafinerijskoj proizvodnji i nadalje onemogućavaju normalizaciju opskrbe sirovom naftom i naftnim derivatima. Prijenos tih pritisaka na domaće cijene goriva djelomično ublažavaju Vladine mjere ograničavanja maloprodajnih cijena goriva. Tako je u rujnu ostvareni porast maloprodajnih cijena benzina i dizela ublažen smanjenjem trošarina i nižim dopuštenim premijama trgovaca. Za razliku od temeljne inflacije i inflacije cijena energije, inflacija cijena hrane nastavila se usporavati šesti mjesec zaredom te se u rujnu blago smanjila, na 0,2% s 0,3% u kolovozu, kao rezultat usporavanja inflacije cijena prerađenih prehrambenih proizvoda.

Promatrano prema komponentama nacionalnog pokazatelja, IPC-a, inflacija cijena energije u rujnu se ubrzala na 20,5% sa 17,6% u kolovozu te je najviše pridonijela povećanju ukupne inflacije. Ubrzala se i inflacija cijena usluga, na 7,6% sa 7,2% te inflacija cijena hrane, na 0,2% s 0,1%, dok se godišnji pad cijena industrijskih proizvoda blago produbio na –1,4% s –1,3%. Harmonizirani pokazatelj ukupne inflacije potrošačkih cijena u rujnu je bio niži od nacionalnog pokazatelja za 0,4 postotna boda, u odnosu na 0,5 postotnih bodova koliko je razlika iznosila u kolovozu.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 3,7% u kolovozu na 4,3% u rujnu – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Ubrzavanje ukupne inflacije u rujnu 2026. poglavito odražava djelovanje tekućih pritisaka na cijene usluga i cijene energije (Slika 3.).

Slika 3. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u rujnu 2026. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑