Ukupna inflacija u prosincu

Prema prvoj procjeni Eurostata ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u prosincu 2024. se ubrzala na 4,5% s 4,0% zabilježenih u studenom (Slika 1. i Tablica 1.), a temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) na 4,6% s 4,3%. Ubrzavanje inflacije u prosincu bilo je rezultat porasta inflacije svih njezinih glavnih komponenata, a napose inflacije cijena energije. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) se također zamjetno ubrzala, s 2,8% u studenom na 3,4% u prosincu. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije, koja je u najvećoj mjeri rezultat većeg doprinosa cijena usluga ukupnoj inflaciji prema harmoniziranom pokazatelju, u prosincu se blago smanjila. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u prosincu 2024. ubrzala na 2,4% s 2,2% u studenom te se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u prosincu povećala u odnosu na studeni. Ubrzavanju inflacije na razini cijelog europodručja u prosincu su pridonijele cijene energije. Temeljna inflacija u europodručju zadržala se na razini od 2,7%, koliko je iznosila i u prethodna tri mjeseca.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za prosinac 2024.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije (HIPC) u Hrvatskoj u prosincu

Ubrzavanje ukupne inflacije u prosincu u znatnoj je mjeri rezultat izraženog povećanja godišnje stope promjene cijena energije (na 2,2% s 0,2% u studenom), uglavnom zbog poskupljenja naftnih derivata. Inflacija cijena hrane blago se povećala (na 5,3% s 5,1% u studenom). Nadalje, temeljna inflacija se ubrzala s 4,3% u studenom na 4,6% u prosincu, poglavito zahvaljujući ubrzavanju inflacije cijena usluga (sa 7,3% u studenom na 7,7% u prosincu), a u manjoj mjeri i ubrzavanju inflacije cijena industrijskih proizvoda (s 0,7% na 0,8%). Usluge i dalje nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,5% usluge pridonose s 2,5 postotnih bodova, a hrana s 1,5 postotnih bodova.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 4,0% u studenom na 4,5% u prosincu – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Ubrzavanje inflacije ostvareno u prosincu 2024. tako odražava tekuće inflatorne pritiske (Slika 2.) kod energije i usluga. Blago povećanje godišnje stope inflacije cijena hrane u cijelosti je bio rezultat nepovoljnih baznih učinaka. Mjesečna inflacija cijena svih glavnih komponenata inflacije (osim industrijskih proizvoda) u prosincu je bila iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti (Slika 3.), a napose mjesečna inflacija cijena energije.

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u prosincu 2024. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Slika 3. Odstupanja mjesečne inflacije od uobičajenih kretanja

Napomena: Podaci se odnose na šestomjesečne pomične prosjeke doprinosa neuobičajenih kretanja mjesečnoj stopi promjene.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". ↑