Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u prosincu se nastavila usporavati (na 5,4% s 5,5% u studenom). Tome su pridonijela smanjenja godišnjih stopa rasta cijena svih glavnih podkomponenata inflacije osim energije (Slika 1.). Smanjenje inflacije na godišnjoj razini odražava zamjetno popuštanje tekućih inflacijskih pritisaka u četvrtom tromjesečju ove godine uz povoljan učinak baznog razdoblja, odnosno prestanak djelovanja razmjerno visokih mjesečnih poskupljenja iz prosinca 2022. na međugodišnju stopu inflacije (Slika 2.). S druge strane, godišnja stopa inflacije energije primjetno se povećala zbog nepovoljnih baznih učinaka, odnosno znatno izraženijeg pojeftinjenja naftnih derivata u prosincu u odnosu na studeni koje je zabilježeno prošle u odnosu na ovu godinu. Godišnja stopa inflacije cijena energije tako se povećala s –4,1% u studenom na –0,5% u prosincu, dok su se primjetno smanjile inflacija cijena hrane (sa 7,7% u studenom na 6,5% u prosincu), industrijskih proizvoda (sa 4,6% na 3,7%) te usluga (s 8,6% na 8,1%). Smanjenje inflacije cijena industrijskih proizvoda i usluga ujedno se odrazilo i na primjetno usporavanje godišnje stope temeljne inflacije (koja ne uključuje cijene energije i hrane), sa 6,8% u studenom na 6,1% u prosincu. Ipak, ona je i dalje povišena, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga, čemu su uvelike pridonijeli pritisci proizašli iz snažnog rasta plaća i solidne potražnje. Na razini cijele godine, prosječna godišnja inflacija mjerena HIPC-om usporila se sa 10,7% u 2022. na 8,4% u 2023. godini.

Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj se procjeni DZS-a, u prosincu usporila na 4,5%, s 4,7% zabilježenih u studenom. Prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om se, prije svega zbog djelovanja još znatno nepovoljnijeg baznog učinka na inflaciju cijena energije nego što je to u slučaju Hrvatske, ubrzala s 2,4% u studenom na 2,9% u prosincu. No, temeljna inflacija u europodručju se nastavila usporavati te se s razine od 3,6% u studenom spustila u prosincu na 3,4%.

Zamah temeljne inflacije (tromjesečne stope promjene na godišnjoj razini) u prosincu se vrlo blago povećao, (Slika 3.), što odražava jačanje zamaha inflacije cijena industrijskih proizvoda i usluga (Slika 4.), no svi su navedeni zamasi i dalje na niskoj razini. Nasuprot tome, zamah inflacije cijena hrane i energije, kao i zamah ukupne inflacije u prosincu su se nastavili usporavati.

Nakon 8,4% ostvarenih u 2023. godini, u 2024. se očekuje nastavak usporavanja inflacije te bi ona mogla iznositi 4% na razini cijele 2024. godine. Pritom bi se trebale smanjiti godišnje stope inflacije cijena svih glavnih podkomponenata, poglavito hrane i temeljne inflacije, pod utjecajem nastavka prelijevanja nižih cijena energije i drugih sirovina na cijene dobara i usluga.