Godišnja stopa harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena ukupne inflacije (HIPC) u ožujku se blago povećala na 4,9%, s 4,8% koliko je iznosila u prva dva mjeseca 2024. godine (Slika 1.). Promatrano po komponentama, blago ubrzavanje ukupne inflacije rezultat je povećanja godišnje stope rasta cijena usluga (sa 7,8% u veljači na 8,0% u ožujku) uslijed jačanja tekućih pritisaka u uslužnom sektoru te povećanja godišnje stope rasta cijena energije (s 1,1% u veljači na 2,1% u ožujku) pod utjecajem mjesečnog poskupljenja naftnih derivata. Istovremeno se inflacija cijena industrijskih proizvoda zadržala na razini od 2,3%. Temeljna inflacija, iz čijeg su izračuna isključene cijene energije i hrane, također se blago povećala, s 5,3% u veljači na 5,4% u ožujku, kao odraz ubrzavanja inflacije cijena usluga. S druge strane, u ožujku se inflacija cijena hrane smanjila s 5,5% u veljači na 5,0%. Usporavanje inflacije cijena hrane uvelike odražava povoljan bazni učinak, odnosno visoku mjesečnu stopu rasta cijena hrane u ožujku prošle godine koja više ne ulazi u izračun godišnje stope inflacije.
Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj
Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za ožujak 2024.
Izvori: DZS; Eurostat; izračun HNB-a
Slika 2. Doprinos tekućih kretanja i baznih učinaka promjeni inflacije
Napomena: Tekuća kretanja i bazni učinci prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu značajno na godišnju inflaciju.
Izvori: Eurostat, izračun HNB-a
Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, u ožujku se zadržala na razini od 4,1%. Ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om se, prema prvoj procjeni Eurostata, u ožujku usporila na 2,4%, s 2,6% u veljači. Usto se i temeljna inflacija (koja ne uključuje cijene energije i hrane) u europodručju nastavila usporavati te se s razine od 3,1% u veljači spustila na 2,9% u ožujku.
U uvjetima slabljenja utjecaja prošlih šokova i snažnijeg djelovanja povoljnih baznih učinaka u odnosu na početak godine, narednih se mjeseci očekuje usporavanje godišnje stope inflacije potrošačkih cijena. Tome u prilog ide i znatno popuštanje inflatornih pritisaka koji proizlaze iz kretanja u prethodnim fazama cjenovnog lanca. Naime, iz posljednjih dostupnih podataka vidljivo je da se trend smanjivanja inflacije proizvođačkih cijena hrane, koji je prisutan od početka 2023., nastavio te se ona u veljači 2024. spustila na 1,3%, što je za 16 postotnih bodova manje u usporedbi s vrhuncem zabilježenim u listopadu 2022. godine. Na niskim razinama nalazi se i godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena trajnih proizvoda za široku potrošnju (0,6%) te godišnja stopa promjene cijena intermedijarnih dobara (-1,3%). Pritom su oba pokazatelja za oko 13 postotnih bodova niža u odnosu na vrhunce zabilježene u drugoj polovini 2022. godine.
I dalje se ocjenjuje da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj u 2024. mogla usporiti na 3,5% (s 8,4% u 2023.), kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenata, a ponajviše temeljne inflacije (kako inflacije cijena usluga tako i inflacije cijena industrijskih proizvoda) i inflacije cijena hrane. Time se ujedno pretpostavlja da bi se u 2024. važnost činitelja koji su u posljednje dvije godine pridonijeli znatnom rastu cijena ugostiteljskih usluga i usluga smještaja (prelijevanje prijašnjeg povećanja troškova, osobito energije i prehrambenih sirovina, rast plaća, snažna potražnja za spomenutim uslugama te konvergencija tih cijena onima u europodručju) trebala smanjiti pa se očekuje i slabljenje pritisaka na rast cijena usluga.
Anualizirana tromjesečna stopa ukupne inflacije u ožujku 2024. se povećala na 2,3% (s 1,4% u veljači), što je neznatno više u odnosu na predpandemijski dugoročni prosjek koji je iznosio 2,2% (Slika 3.). Navedena tromjesečna stopa inflacije, poznata i kao zamah (moment) inflacije, kratkoročni je pokazatelj inflacije koji odražava promjenu cijena u posljednja tri mjeseca u odnosu na prethodna tri mjeseca, prilagođenu za sezonske učinke i izraženu na godišnjoj razini. Tromjesečne stope inflacije često se koriste kao pokazatelj tekuće inflacije s obzirom na to da su godišnje stope inflacije inertne, dok su mjesečne stope inflacije, koje bolje pokazuju tekuća kretanja, često vrlo kolebljive. Navedene tromjesečne stope pokazuju razinu na kojoj bi godišnja inflacija bila kada bi se cijene nastavile kretati kao u prethodnih pola godine.
Slika 3. Zamasi (momenti) i godišnje stope ukupne i temeljne inflacije
Napomena: Tromjesečna stopa promjene na godišnjoj razini izračunata je iz tromjesečnoga pomičnog prosjeka sezonski prilagođenih harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a
Tekući inflacijski pritisci mjereni anualiziranom tromjesečnom stopom posebno su naglašeni kod cijena usluga, čiji se zamah u ožujku 2024. dodatno povećao, premda se i dalje nalazi na znatno nižoj razini nego sredinom prošle godine (Slika 4.). Za razliku od usluga, zamasi ostalih glavnih komponenata su niski i ispod dugoročnih prosjeka. Pritom se u ožujku nešto povećao samo zamah cijena energije, iako je još uvijek negativan.
Slika 4. Zamasi (momenti) glavnih komponenata inflacije
Napomena: Tromjesečna stopa promjene na godišnjoj razini izračunata je iz tromjesečnoga pomičnog prosjeka sezonski prilagođenih harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a