Ukupna inflacija u listopadu

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) se u listopadu 2026. blago ubrzala, na 4,4% s 4,3% u rujnu (Slika 1. i Tablica 1.) kao rezultat ubrzavanja inflacije cijena hrane i, u manjoj mjeri, energije. Istovremeno se temeljna inflacija, koja isključuje kolebljive cijene energije i hrane, malo usporila (na 3,2% u listopadu s 3,3% u rujnu) uslijed usporavanja rasta cijena usluga, dok je pad cijena industrijskih proizvoda blago oslabio. Istodobno se ukupna inflacija u europodručju ubrzala na 4,0% s 3,8% u rujnu, čemu su najviše pridonijele cijene energije. Intenzitet ubrzavanja inflacije u listopadu bio je slabiji u Hrvatskoj nego na razini prosjeka europodručja pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja blago smanjila u odnosu na rujan, s 0,5 na 0,4 postotna boda, što je najniža razina inflacijskog diferencijala od početka 2022. godine (Slika 2.). Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih kućanstava, u listopadu se ubrzala na 4,9% s 4,7% u rujnu.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za listopad 2026. godine.

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena). Podaci su po ECOICOP, ver 2. klasifikaciji.

Izvori: Eurostat; DZS

Slika 2. Razlika između stopa ukupne inflacije (HIPC) i doprinosa pojedinih komponenata inflaciji potrošačkih cijena u Hrvatskoj i europodručju

Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Komponente inflacije u Hrvatskoj u listopadu

Blago ubrzavanje ukupne inflacije u Hrvatskoj u listopadu, mjerene HIPC-om, odražava ubrzavanje rasta cijena hrane i, u manjoj mjeri, energije, dok se temeljna inflacija blago usporila. Godišnja stopa rasta cijena hrane, unatoč jačanju, i dalje je relativno niska te je u listopadu iznosila 0,5%, nakon 0,2% u rujnu. Na ubrzavanje inflacije cijena hrane, nakon šest uzastopnih mjeseci usporavanja, djelovao je nepovoljan bazni učinak s obzirom na izražen pad cijena hrane u istom mjesecu prethodne godine, ali i tekući inflacijski pritisci. Istovremeno je inflacija cijena energije nastavila ubrzavati treći mjesec zaredom te je zabilježila godišnji rast od visokih 19,9% (nakon 19,6% u rujnu) i time nastavila najviše pridonositi ukupnoj inflaciji (2,4 postotna boda). Naime, na svjetskim tržištima energenata nastavili su se cjenovni pritisci povezani s geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku i poremećajima u opskrbi energenata, s time da prijenos cjenovnih pritisaka sa svjetskih tržišta na domaće maloprodajne cijene goriva i dalje djelomično ublažavaju Vladine mjere ograničavanja cijena naftnih derivata. Nadalje, u listopadu se nastavio godišnji pad cijena industrijskih proizvoda, ali nešto sporijim intenzitetom nego prethodni mjesec te se godišnja stopa promjene cijena ovih proizvoda u listopadu povećala na –0,6% s –0,9% u rujnu. Istovremeno se inflacija cijena usluga usporila, na 6,3% sa 6,7%. S obzirom da se inflacija cijena usluga usporila više nego što se inflacija cijena industrijskih proizvoda ubrzala, temeljna inflacija u listopadu je malo usporila, na 3,2% s 3,3% u rujnu.

Promatraju li se komponente nacionalnog pokazatelja, IPC-a, inflacija cijena energije u listopadu se ubrzala na 20,7% s 20,4% u rujnu, dok se inflacija cijena hrane zadržala na razini od 0,2%. Kada je riječ o komponentama temeljne inflacije, rast cijena usluga se u listopadu blago usporio na 7,5% sa 7,6% u rujnu, dok se istovremeno godišnji pad cijena industrijskih proizvoda smanjio na –1,1% s –1,4%. Harmonizirani pokazatelj ukupne inflacije potrošačkih cijena u listopadu je bio niži od nacionalnog pokazatelja za 0,5 postotnih bodova, u odnosu na 0,4 postotna boda u rujnu ove godine.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca, s 4,3% u rujnu na 4,4% u listopadu, ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Blago ubrzavanje ukupne inflacije u listopadu 2026. odražava djelovanje tekućih pritisaka i nepovoljnih baznih učinaka (Slika 3.).

Slika 3. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u listopadu 2026. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". ↑