Ukupna inflacija u kolovozu

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u kolovozu 2026. blago ubrzala, na 3,7% s 3,6% u srpnju (Slika 1. i Tablica 1.), kao rezultat primjetnog ubrzavanja rasta cijena energije uslijed ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku i poskupljenja naftnih derivata. Nasuprot tome, inflacija cijena hrane i temeljna inflacija (koja isključuje kolebljive cijene energije i hrane) su se u kolovozu usporile. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, ubrzala se u kolovozu na 4,1% s 3,9% u srpnju. Također, ukupna inflacija (HIPC) u europodručju se ubrzala na 3,3% u kolovozu (s 2,9% u srpnju), čemu je ponajprije pridonijela energija. S obzirom da je intenzitet ubrzavanja inflacije u kolovozu bio manji u Hrvatskoj nego na razini prosjeka europodručja, razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja primjetno se smanjila, s 0,7 postotnih bodova u srpnju na 0,4 postotna boda u kolovozu, što je najniža razina inflacijskog diferencijala od početka 2022. godine (Slika 2.).

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za kolovoz 2026. godine.Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena). Podaci su po ECOICOP, ver 2. klasifikaciji.
Izvori: Eurostat; DZS

Slika 2. Razlika između stopa ukupne inflacije (HIPC) i doprinosa pojedinih komponenata inflaciji potrošačkih cijena u Hrvatskoj i europodručju

Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Komponente inflacije u Hrvatskoj u kolovozu

Blago ubrzavanje ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u kolovozu rezultat je znatnog ubrzavanja rasta cijena energije, što je ublaženo usporavanjem inflacije cijena ostalih glavnih komponenata, a napose usluga. Inflacija cijena energije tako je nakon tri mjeseca uzastopnog usporavanja ponovno ubrzala, te je u kolovozu iznosila 16,9%, što je znatno više od 11,5% u srpnju. Pritom porast domaćih maloprodajnih cijena naftnih derivata odražava prelijevanje viših cijena sirove nafte na globalnom tržištu nakon ponovne eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ali i povijesno visokih rafinerijskih marži (engl. crack spread). Tako su cijene energije u kolovozu najviše pridonosile ukupnoj inflaciji, pri čemu je njihov doprinos ukupnoj inflaciji iznosio 2,1 postotni bod. S druge strane, inflacija cijena hrane nastavila se usporavati peti mjesec za redom, te je u kolovozu iznosila tek 0,3%. Daljnjem usporavanju inflacije cijena hrane uglavnom su pridonijeli neprerađeni prehrambeni proizvodi, ali blago se usporio i rast cijena prerađenih prehrambenih proizvoda. Osim toga, temeljna inflacija se u kolovozu znatno usporila (na 2,7% s 3,4% u srpnju), ponajviše zahvaljujući usporavanju inflacije cijena usluga na 5,6% sa 6,8% u srpnju. Godišnja stopa promjene cijena industrijskih proizvoda, druge komponente temeljne inflacije, smanjila se u kolovozu na –1,1% s –0,9% u srpnju.

Ubrzavanje ukupne inflacije mjerene IPC-om u kolovozu odražava povećanje godišnje stope rasta cijena energije na 17,4% (s 12,1% u srpnju) uslijed čega su cijene energije, kao i po harmoniziranom pokazatelju, najviše pridonosile ukupnoj inflaciji u kolovozu. Nasuprot tome, inflacija cijena hrane usporila se na 0,1% (s 0,5% u srpnju), inflacija cijena usluga na 7,2% (s 8,5%), a inflacija cijena industrijskih proizvoda na –1,3% (s –1,1%). Harmonizirani pokazatelj ukupne inflacije potrošačkih cijena u kolovozu je bio niži od nacionalnog pokazatelja za 0,4 postotna boda, nakon razlike od 0,3 postotna boda u prethodna tri mjeseca.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – sa 3,6% u srpnju na 3,7% u kolovozu – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Blago ubrzavanje ukupne inflacije u kolovozu 2026. rezultat je pozitivnih tekućih pritisaka na cijene energije, dok su tekući pritisci na cijene hrane, industrijskih proizvoda i usluga bili negativni (Slika 3.). Iako u manjoj mjeri od negativnih tekućih pritisaka, usporavanju inflacije cijena usluga u kolovozu pridonio je i povoljan bazni učinak povezan s izraženim rastom tih cijena (posebno najamnina) u kolovozu prošle godine.

Slika 3. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u kolovozu 2026. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑