Ukupna inflacija u kolovozu

Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u kolovozu 2024. usporila se na 3,0% (s 3,3% zabilježenih u srpnju) poglavito kao rezultat izraženog smanjenja inflacije cijena energije, a osim toga usporila se inflacija cijena industrijskih proizvoda (Slika 1. i Tablica 1.). Za razliku od toga, zbog ubrzavanja inflacije cijena usluga, koje je bilo izraženije od usporavanja inflacije cijena industrijskih proizvoda, temeljna inflacija se blago ubrzala (na 4,4% s 4,3% u srpnju). Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.), u kolovozu se također usporila (na 1,8% s 2,2% u srpnju). Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja usporila se nešto više nego u Hrvatskoj (s 2,6% u srpnju na 2,2% u kolovozu), pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u kolovozu blago povećala. Slično kao u Hrvatskoj, usporavanju inflacije na razini cijelog europodručja ponajviše su pridonijele cijene energije, a u manjoj mjeri i cijene industrijskih proizvoda, dok se temeljna inflacija tek neznatno usporila (na 2,8% s 2,9% u srpnju).

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za kolovoz 2024.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije (HIPC) u Hrvatskoj u kolovozu

Usporavanje ukupne inflacije u kolovozu ponajviše je rezultat izraženog smanjenja godišnje stope promjene cijena energije (na –3,3% s 0,7% u srpnju) čemu je pridonijelo pojeftinjenje naftnih derivata. Osim toga, iako u manjoj mjeri, u uvjetima niskih uvoznih pritisaka dodatno se usporila inflacija cijena industrijskih proizvoda (na 0,4% s 0,7% u srpnju). Za razliku od toga, prekinut je trend usporavanja inflacije cijena hrane koja se ubrzala (na 2,9% s 2,5% u srpnju). Osim toga, u jeku turističke sezone inflacija cijena usluga se povećala drugi mjesec zaredom (na 7,6% sa 7,2% u srpnju i 7,0% u lipnju), čime se dodatno povećao značaj usluga za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Tako se na usluge u kolovozu odnosilo više od četiri petine ukupne inflacije – ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 3,0% usluge su pridonosile s 2,4 postotna boda.

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 3,3% u srpnju na 3,0% u kolovozu – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Usporavanje inflacije ostvareno u kolovozu 2024. tako odražava povoljan učinak baznog razdoblja (Slika 2.) zbog visokog porasta cijena u kolovozu prošle godine, pri čemu su povoljni bazni učinci bili najizraženiji kod energije. Iako u znatno manjoj mjeri nego kod energije, povoljni bazni učinci bili su izraženi i kod usluga, ali ih je premašila tekuća inflacija cijena usluga uslijed čega se njihova godišnja stopa rasta povećala. Ustrajnosti inflacije cijena usluga pridonosi njihova osjetljivost na porast plaća u uvjetima snažne potražnje za ugostiteljskim i smještajnim uslugama. Usluge su tako jedina komponenta čija se mjesečna inflacija i dalje nalazi osjetno iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti (Slika 3.), ali se s protekom glavne turističke sezone očekuje popuštanje tekućih pritisaka u uslužnom sektoru. Nakon što su povoljni bazni učinci djelovali na usporavanje godišnje stope ukupne inflacije u prvih osam mjeseci 2024., prema kraju ove godine bazni će učinci zbog izraženog smanjenja cijena prethodne godine djelovati u suprotnom smjeru pa bi se ukupna inflacija do kraja godine mogla zadržati blago iznad trenutne razine.

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u kolovozu 2024. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Slika 3. Odstupanja mjesečne inflacije od uobičajenih kretanja

Napomena: Podaci se odnose na šestomjesečne pomične prosjeke doprinosa neuobičajenih kretanja mjesečnoj stopi promjene.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije".  ↑