Ukupna likvidna sredstva (M4) iznosila su na kraju svibnja 349,2 mlrd. kuna ili za 4,5 mlrd. kuna (1,3%) više nego na kraju prethodnog mjeseca (Tablica 1.). Pritom je ostvareno podjednako nominalno povećanje novčane mase (M1) uz stagnaciju kvazinovca. Povećanju M4 pridonio je snažan rast neto domaće aktive (NDA), dok se neto inozemna aktiva (NIA) smanjila. Porast NDA-a bio je posljedica HNB-ova otkupa državnih vrijednosnih papira u nominalnom iznosu od 9,5 mlrd. kuna, što je povećalo neto potraživanja monetarnih institucija od središnje države. Promatra li se na godišnjoj razini, za M4 već je peti mjesec zaredom zabilježeno ubrzavanje rasta te je godišnja stopa rasta u svibnju dosegnula 8,3% (na osnovi transakcija). Godišnja stopa rasta novčane mase (M1) ubrzala se na 18,2% (Slika 1.), a kvazinovca na 2,1% zbog blažeg pada kunskih nemonetarnih depozita (na osnovi transakcija).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) smanjili su se u svibnju za 0,4 mlrd. kuna, a njihov se godišnji rast usporio na 3,8%, na osnovi transakcija (Slika 2.). Tome je pridonijelo usporavanje godišnjeg rasta plasmana stanovništvu, koje se posebice intenziviralo u razdoblju od ožujka do svibnja, kada je prvi put nakon tri godine zabilježeno smanjenje plasmana stanovništvu na mjesečnoj razini. Tako je godišnji rast plasmana stanovništvu na kraju svibnja pao na 3,7%, što je upola manje nego na kraju veljače (Tablica 2.). Dinamika kretanja plasmana stanovništvu odražava u najvećoj mjeri kretanje gotovinskih nenamjenskih kredita, čiji se rast u svibnju usporio na 4,7% (s 10,9% na kraju veljače), dok je kod stambenih kredita zabilježeno tek blago ubrzavanje (6,2%). Godišnji rast plasmana poduzećima također se usporio i u svibnju iznosio 3,6%. Na taj rast i dalje negativno utječe smanjivanje potraživanja od grupe Agrokor sredinom prethodne godine te u manjoj mjeri i aktiviranje državnih jamstava brodogradilištima, što se u svibnju procjenjuje na nešto više od 2 postotna boda.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija

Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima uključuje također plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodba vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.

Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa svibnjem 2020. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije