Ukupna likvidna sredstva (M4) na kraju studenoga 2019. blago su se smanjila, za 0,3% u odnosu na prethodni mjesec, na osnovi transakcija (Tablica 1.), što je rezultat snažnog pada neto inozemne aktive (NIA) i snažnog porasta neto domaće aktive (NDA). Pad NIA-e i porast NDA uglavnom su rezultat snažnog smanjenja deviznih depozita središnje države kod HNB-a, zbog otplate inozemne obveznice države koja je dospjela početkom studenoga. Promatrano na godišnjoj razini, rast ukupnih likvidnih sredstava (M4) zadržao se na kraju studenoga na 4,2%, kao i u prethodnom mjesecu, no taj je rast nešto sporiji nego tijekom prethodne godine (Slika 1.). U strukturi M4 i dalje se primjećuje snažno godišnje povećanje novčane mase (M1), posebice depozitnog novca. No, rast M1 također je manje izražen nego u prethodnoj godini. Istodobno se godišnji pad kvazinovca nastavio uglavnom sličnim intenzitetom kao i tijekom 2018.

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) povećali su se u studenome za 2,4 mlrd. kuna, a njihova godišnja stopa rasta porasla je na 3,5% na osnovi transakcija (Slika 2.). Pritom se godišnji pad plasmana nefinancijskim poduzećima osjetno usporio (s –2,5% krajem listopada na –1,0% krajem studenoga), čemu je, uz novo zaduživanje većeg broja poduzeća, pridonijelo i iščezavanje dijela negativnog učinka aktiviranja državnih jamstava izdanih brodogradilištima prošle godine. Kada je riječ o stanovništvu, njihov se godišnji rast nastavio sličnom dinamikom kao i prethodnih nekoliko mjeseci (7,0%). Pritom se nastavio usporavati godišnji rast gotovinskih nenamjenskih kredita, dok se rast stambenih kredita nastavio ubrzavati, što odražava i učinke nastavka provođenja programa Vlade RH za subvencioniranje stambenih kredita. Godišnji rast nominalnog stanja plasmana, koji je u studenome iznosio 2,1%, bio je manji od rasta na osnovi transakcija, što je uglavnom bilo posljedica prodaja nenaplativih plasmana poduzećima.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija

Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima uključuje također plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.

Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa studenim 2019. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije