Ukupna likvidna sredstva (M4) snažno su porasla tijekom srpnja zbog snažnog priljeva deviznih sredstava potaknutog turističkom sezonom. Pritom je iznimno porasla neto inozemna aktiva kreditnih institucija, a na strani pasive monetarnih financijskih institucija najviše je porasla novčana masa (M1), uz manje povećanje kvazinovca.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima nastavili su ubrzavati rast i u srpnju kao odraz rastućega kreditiranja stanovništva, prije svega u obliku stambenih kredita koji se povećavaju pod utjecajem programa državnog subvencioniranja. Plasmani ostalim financijskim institucijama također su porasli, dok su plasmani poduzećima pali.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) znatno su porasla tijekom srpnja (10,1 mlrd. kuna ili 2,6%, na osnovi transakcija), što je uglavnom bilo rezultat snažnog rasta neto inozemne aktive (NIA) kreditnih institucija potaknutog priljevima od turizma, dok se neto domaća aktiva (NDA) blago smanjila (Tablica 1.). Novčana masa (M1^[2]) povećala se za 8,6 mlrd. kuna (4,9%) u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu je zabilježen znatan porast depozitnog novca poduzeća, a u nešto manjoj mjeri porasli su i depozitni novac stanovništva te gotov novac izvan kreditnih institucija. Istodobno se kvazinovac povećao za 1,4 mlrd. kuna (0,7%) odražavajući rast deviznih depozita stanovništva, ali i poduzeća (Tablica 3.). Godišnji se rast M4 ubrzao s 8,7% u lipnju na 9,7% u srpnju, pri čemu je, nakon usporavanja tijekom lipnja, zabilježeno ubrzavanje godišnjeg rasta M1 sa 16,8% na 19,6% (Slika 1.), a godišnja stopa rasta kvazinovca usporila se s 2,8% na 2,1% (na osnovi transakcija).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u srpnju bilježe porast od 1,5 mlrd. kuna ili 0,6% (na osnovi transakcija) u odnosu na lipanj te su na kraju mjeseca iznosili 242,2 mlrd. kuna. Pritom se godišnja stopa rasta ukupnih plasmana ubrzala s 3,8% u lipnju na 4,1% u srpnju (Slika 2.). Mjesečni prirast plasmana gotovo je u cijelosti odraz rasta kredita koji su na kraju srpnja iznosili 236,5 mlrd. kuna (Tablica 2.). Sektorski gledano, najviše su porasli krediti stanovništvu (1,3 mlrd. kuna ili 1,0%) zbog programa državnog subvencioniranja koji je i dalje poticao snažan rast stambenih kredita (1,1 mlrd. kuna ili 1,7%), a nastavio se i razmjerno blagi porast gotovinskih nenamjenskih kredita (0,2 mlrd. kuna ili 0,4%). Promatrano na godišnjoj razini, stambeni krediti nastavili su ubrzavati rast (s 10,1% na 10,6%), kao i gotovinski nenamjenski krediti (s 0,2% na 0,6%), što je rezultiralo ubrzanjem ukupnih kredita stanovništvu s 4,0% na 4,3%. U srpnju su blago porasli i krediti ostalim financijskim institucijama (0,3 mlrd. kuna ili 3,3%), a, s druge strane, krediti poduzećima smanjili su se za 0,2 mlrd. kuna ili 0,3%. Unatoč mjesečnom padu, godišnja se stopa rasta kredita poduzećima ubrzala s 1,5% na 1,6% zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto većeg pada kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa srpnjem 2021. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑