Ukupna likvidna sredstva (M4) i novčana masa (M1) blago su se smanjili u rujnu, ali su na godišnjoj razini njihove stope rasta nešto porasle odražavajući učinak baznog razdoblja.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) također su ostvarili blago mjesečno smanjenje, iako je za plasmane stanovništvu zabilježen porast zahvaljujući dodatnom jačanju stambenih kredita i oživljavanju gotovinskih nenamjenskih kredita.

Ukupna su se likvidna sredstva (M4^[1]) na kraju rujna smanjila za 0,5 mlrd. kuna ili 0,1% (na osnovi transakcija) u odnosu na prethodni mjesec. Pritom je snažno pala neto domaća aktiva (NDA), dok je neto inozemna aktiva monetarnog sustava (NIA) snažno porasla (Tablica 1.), što je uglavnom rezultat priljeva deviznih sredstava iz predujma Europske komisije na temelju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti na račun države kod HNB-a. Novčana masa (M1^[2]) u rujnu se također smanjila, i to za 0,5 mlrd. kuna (0,3%) odražavajući smanjenje gotovog novca izvan kreditnih institucija na kraju glavne turističke sezone, dok se depozitni novac povećao. Kvazinovac se neznatno povećao u odnosu na kolovoz zahvaljujući rastu deviznih depozita stanovništva i poduzeća koji je bio nešto snažniji od pada kunskih depozita (Tablica 3.). Unatoč mjesečnom padu godišnja stopa rasta M4 ubrzala se s 11,1% u kolovozu na 11,4% u rujnu, a M1 s 19,8% na 20,7%, i to zbog izraženijeg pada tih monetarnih agregata u rujnu prošle godine (učinak baznog razdoblja, Slika 1.).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) nastavili su padati i u rujnu (0,2 mlrd. kuna ili 0,1%, na osnovi transakcija) u odnosu na mjesec prije te su na kraju mjeseca iznosili 241,3 mlrd. kuna. Godišnja stopa rasta ukupnih plasmana već se treći mjesec zaredom zadržala na razini od 4,1% (Slika 2.). Padu plasmana na mjesečnoj razini pridonijelo je smanjenje ukupnih kredita (0,3 mlrd. kuna ili 0,1%), koji čine najznačajniju stavku plasmana. Pritom su pali krediti poduzećima (0,7 mlrd. kuna ili 0,8%) te se njihova godišnja stopa rasta snizila s 1,3% na 1,0%. S druge strane, krediti stanovništvu porasli su za 0,5 mlrd. kuna ili 0,3%, pri čemu najveći doprinos rastu kreditiranja stanovništva i dalje dolazi od stambenih kredita, koji su porasli za 0,4 mlrd. kuna (0,6%), a nastavilo se i oživljavanje gotovinskih nenamjenskih kredita (0,3 mlrd. kuna ili 0,6%, Tablica 2.). Promatrano na godišnjoj razini, ubrzao se rast stambenih kredita s 10,8% u kolovozu na 11,2% u rujnu, kao i gotovinskih nenamjenskih kredita (s 0,8% na 1,3%) pa se rast ukupnih kredita stanovništvu ubrzao s 4,6% na 4,8%.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s rujnom 2021. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑