Rast ukupnih likvidnih sredstava (M4) snažno se ubrzao u 2020. godini prije svega zbog snažnog povećanja neto potraživanja monetarnih institucija od središnje države. Zbog snažnijega kreditiranja države promijenila se i struktura monetarnog rasta u odnosu na prethodne godine.

Rast ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) blago se usporio u 2020. godini ponajprije zbog sporijeg rasta plasmana stanovništvu, a rast plasmana financijskim i nefinancijskim poduzećima ubrzao se. Interes stanovništva za gotovinskim nenamjenskim kreditima u 2020. je godini izostao, dok su se zahvaljujući programu subvencioniranja povećali stambeni krediti stanovništvu.

Ukupna likvidna sredstva (M4^[1]) povećala su se tijekom prosinca 2020. godine za 2,7 mlrd. kuna (0,7%, na osnovi transakcija) i na kraju mjeseca iznosila su 364,5 mlrd. kuna (Tablica 1.). Mjesečnom povećanju ovoga najšireg monetarnog agregata pridonio je rast neto domaće aktive (NDA) koji je djelomično ublažen smanjenjem neto inozemne aktive (NIA) monetarnog sustava pod utjecajem sezonskog povećanja manjka u razmjeni robe i usluga s inozemstvom. Pad NIA-e monetarnog sustava rezultat je smanjenja NIA-e kreditnih institucija, dok je NIA HNB-a snažno porasla poglavito zbog priljeva sredstava iz fondova EU-a koji je rezultirao porastom deviznih depozita države kod HNB-a kao i prodajama deviza HNB-u, zatim zbog priljeva na devizne depozite kreditnih institucija kod HNB-a (ovi se depoziti odnose na sredstva banaka u sustavu TARGET2) i devizne intervencije HNB-a.

U usporedbi s 2019., rast ukupnih likvidnih sredstava u 2020. snažno se ubrzao, s 3,5% na 9,1% (Slika 1.). Struktura monetarnog rasta također se zamjetno promijenila, pri čemu se snažno povećao doprinos rasta NDA-e, a smanjio se rast NIA-e. Brži rast neto domaće aktive potaknulo je u prvom redu snažno povećanje neto potraživanja od središnje države zbog HNB-ova otkupa državnih vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu. Promatrano po sastavnicama M4, godišnji rast novčane mase (M1^[2]) ubrzao se s 13,4% u 2019. na 17,0% u 2020. godini poglavito zbog snažnijeg rasta depozitnog novca koji je u 2020. dosegnuo 18,9% (nakon 14,4% u 2019.). Kvazinovac je nakon kontinuiranoga trogodišnjeg smanjivanja tijekom 2020. počeo bilježiti pozitivne godišnje stope promjene te se njegov rast ubrzao s –2,4% na 3,6% (na osnovi transakcija) ponajviše zbog porasta deviznih depozita (Tablica 3.).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) iznosili su 238,5 mlrd. kuna krajem prosinca 2020., što je za 4,1 mlrd. kuna (1,8% na osnovi transakcija) više nego na kraju studenoga. Pritom su krediti kao najveća stavka plasmana iznosili 232,6 mlrd. kuna, što je povećanje od 4,0 mlrd. kuna ili 1,7% (na osnovi transakcija) u odnosu na studeni (Tablica 2.). Više od polovine mjesečnog prirasta kredita odnosi se na kredite poduzećima, odnosno na jednu veću transakciju zabilježenu u prosincu. Krediti stanovništvu u istom su mjesecu nastavili bilježiti rast (0,2 mlrd. kuna), pri čemu su stambeni krediti porasli za 1,0 mlrd. kuna odražavajući učinak programa Vlade RH za subvencioniranje stambenih kredita, dok su se gotovinski nenamjenski krediti nastavili smanjivati. Na godišnjoj razini, rast ukupnih plasmana blago se usporio u 2020. na 3,9%, s 4,2% u 2019. godini (na osnovi transakcija) (Slika 2.). Promatra li se po sektorima, najveći je rast (4,9 mlrd. kuna) zabilježen kod kredita poduzećima, a odražava ga i ubrzanje godišnjeg rasta s 1,8% u 2019. na 6,0% u 2020. (na osnovi transakcija). Rast kredita stanovništvu znatno se usporio tijekom 2020. godine pa su, nakon porasta od 7,4% u 2019., u protekloj godini krediti stanovništvu porasli tek za 2,7 mlrd. kuna, odnosno 2,1%. Osobito su snažno porasli stambeni krediti (4,3 mlrd. kuna), koji su tijekom 2020. čak i nešto ubrzali rast pod utjecajem subvencioniranja. S druge strane, gotovinski su se nenamjenski krediti pod utjecajem neizvjesnosti zbog krize izazvane pandemijom smanjili za 0,7 mlrd. kuna, odnosno za 1,4% u odnosu na kraj prošle godine, nakon što su u 2019. porasli za 11,5%.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s prosincem 2020. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije

1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju. ↑

2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju. ↑