Može li Europska unija, i na koji način, u prevladavanju aktualne krize iskoristiti američka iskustva, starija od dva stoljeća, u izgradnji fiskalnog federalizma, čvrste jedinstvene valute, upravljanju javnim dugom i poticanju priljeva kapitala u vidu izravnih investicija i posredstvom tržišta kapitala? Kakve institucionalne pretpostavke to podrazumijeva, o kojim sve aspektima međuovisnosti fiskalne i monetarne politike pritom valja voditi računa i gdje postaviti granice solidarnosti među članicama u rješavanju prezaduženosti, a da se time ne potakne neodgovornost u budućem zaduživanju i trošenju?

Razmatranjem ovih i srodnih pitanja započela je danas s radom međunarodna ekonomska konferencija u Dubrovniku, koju već 19. godinu za redom organizira Hrvatska narodna banka, a sudionici su predstavnici najznačajnijih međunarodnih financijskih institucija, poslovnih i središnjih banaka, agencija za kreditni rejting, te znanstvenici s većeg broja uglednih svjetskih sveučilišta.

Kako je uvodno podsjetio guverner HNB-a Boris Vujčić, prve konferencije bavile su se problemima tranzicije i izgradnjom tržišnih gospodarstava u zemljama srednje i istočne Europe, a zadnjih nekoliko godina okosnicu rasprava predstavlja aktualna financijska i gospodarska kriza, koja traje duže nego što se isprva očekivalo. Stoga i u programu danas započete dvodnevne konferencije dominiraju analize i rasprave usredotočene na pronalaženje rješenja koja bi mogla pomoći što skorijem okončanju krize u Europskoj uniji, a što je i za Hrvatsku kao novu članicu te međunarodne zajednice od iznimne važnosti.

Tako su u daljnjem radu skupa predviđene rasprave o izazovima s kojima se u izgradnji tržišta kapitala suočavaju gospodarstva u razvoju, stvaranje europske bankovne unije, s kakvim prilagodbama i razlikama mora računati novopridošla članica Europske unije, poukama koje se mogu izvući iz sadašnje krize i još neke teme iz područja fiskalne i monetarne politike, kao i strukturnih prilagodbi.