Hrvatska narodna banka financira se samostalno, iz vlastitih prihoda. HNB se ne financira iz državnog proračuna, novcem poreznih obveznika. Kada HNB ostvaruje višak prihoda nad rashodima i iskazuje dobit, većinu te dobiti (80%) u skladu sa zakonom isplaćuje u državni proračun, dok preostalih 20% dobiti služi povećanju pričuva HNB-a za pokriće eventualnih gubitaka u budućim razdobljima.
HNB, kao i druge središnje banke europodručja, prihode i rashode ostvaruje provodeći zajedničku monetarnu politiku Eurosustava.
Prihodi se mogu ostvariti ako se operacijama koje se provode radi ostvarivanja ciljeva monetarne politike kreira novac, bilo kreditiranjem poslovnih banaka bilo kupnjom vrijednosnih papira na tržištu. Krediti poslovnim bankama i kupljeni vrijednosni papiri tada postaju dio kamatonosne imovine središnje banke. Važan dio prihoda HNB-a nastaje ulaganjem vlastite financijske imovine, koja se najvećim dijelom odnosi na imovinu koja je do pristupanja europodručju činila međunarodne pričuve, a prihod je HNB-a i naknada koja se naplaćuje bankama za obavljanje poslova nadzora nad njima kako bi one bile sigurne i stabilne.
Od rashoda povezanih s provođenjem zajedničke monetarne politike najveći se rashod odnosi na plaćanje kamata na depozite banaka kod središnje banke. Uz to, HNB snosi i trošak kamata na sredstva koja Ministarstvo financija deponira kod HNB-a. Uz financijske rashode HNB ima i tekuće troškove poslovanja koji obuhvaćaju troškove plaća zaposlenika u HNB-u i ostale operativne troškove.
Konačno, sve nacionalne središnje banke Eurosustava sudjeluju u preraspodjeli prihoda i rashoda od monetarnih operacija, u skladu s dodijeljenim ključem.
Središnjim bankama, za razliku od poslovnih banaka ili općenito poduzeća, ostvarivanje dobiti nije primarni cilj. Ipak, njihovo stabilno poslovanje i očuvanje kapitala važno je za njihovu financijsku neovisnost.
Djelujući samostalno i financijski neovisno, HNB je gotovo svih proteklih godina ostvarivao višak prihoda nad rashodima poslovanja te je većinu dobiti isplaćivao u državni proračun Republike Hrvatske. Ako se promatra dulje razdoblje, od 2000., HNB je ostvario dobit u dvadeset, a gubitak u samo četiri godine. Osim toga, HNB je očuvao te i nadalje raspolaže znatnim kapitalom, općim pričuvama i drugim zaštitnim slojevima za financijske rizike, za razliku od mnogih drugih središnjih banaka koje su u posljednje vrijeme bilježile velike gubitke i trošenje vlastitoga kapitala.