Priopćenje za javnost br. 06/66
Izvršni odbor Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) zaključio je danas drugo preispitivanje predviđeno u okviru stand-by aranžmana s Republikom Hrvatskom, odobrenog 4. kolovoza 2004. u iznosu od 97 milijuna SPV-a (oko 139,9 milijuna USD) na razdoblje od 20 mjeseci (vidi Priopćenje za javnost br. 04/170). Hrvatske vlasti tretiraju stand-by aranžman kao mjeru opreza.
Zaključujući preispitivanje, Izvršni je odbor ujedno odobrio produljenje aranžmana do 15. studenoga 2006. te povećao pravo pristupa sredstvima na 99 milijuna SPV-a (oko 142,7 milijuna USD). Izvršni je odbor također odobrio zahtjev za odgodu roka ispunjenja kvantitativnog kriterija za ocjenu uspješnosti izvršenja programa, koji je bio postavljen za kraj prosinca 2005., a odnosi se na stanje dospjelih neplaćenih obveza proračuna opće države.
Nakon rasprave Izvršnog odbora o Republici Hrvatskoj, gđa Anne O. Krueger, prva zamjenica generalnog direktora i vršiteljica dužnosti predsjedatelja Izvršnog odbora, je izjavila:
"Hrvatsko gospodarstvo postojano raste, eksterne ranjivosti su smanjene, inflacija je niska, a ostvaren je napredak glede ključnih strukturnih reforma. Ovom dobrom ostvarenju potporu je dala impresivna kombinirana fiskalna prilagodba, koja je uglavnom postignuta smanjenjem rashoda. Istodobno, zaduživanje privatnog sektora, mnogo veće od očekivanoga, uzrokovalo je da se udio inozemnog duga u BDP-u u 2005. nešto poveća – iako je dinamika tog porasta bila sporija nego u prethodnim godinama – i da razina duga ostane visoka.
Nastavak napora vezanih uz fiskalnu konsolidaciju i provođenje ključnih strukturnih reformi preduvjeti su ostvarivanja daljnjeg napretka u smanjivanju ranjivosti. U svjetlu navedenoga, proračunski cilj za 2006., koji, uz prilagodbu ostvarenu u 2004. – 2005., podrazumijeva dodatne kombinirane fiskalne napore, treba smatrati dobrodošlim. Hrvatske vlasti namjeravaju ograničiti proračunske rashode na razinu predviđenu u proračunu, čak i ako prihodi budu veći od očekivanih. To je primjeren način rješavanja rizika rasta domaće potražnje, koji uključuje i poticaj domaćoj potražnji zbog Vladine isplate "duga umirovljenicima", koja počinje u drugoj polovici godine. Obuzdavanje javne potrošnje također će učvrstiti vjerodostojnost planova iz Pretpristupnoga ekonomskog programa, a koji se odnose na smanjenje rashoda u srednjoročnom razdoblju.
Strukturne su reforme napredovale, poglavito one na polju mirovina i zdravstvene zaštite, iako će biti potrebno provesti dodatne reforme kako bi se Hrvatskoj omogućilo da ide ukorak s drugim srednjoeuropskim zemljama i utre put za konačno pristupanje EU. Pravodobna provedba reformi u sektoru zdravstva trebala bi početi donositi proračunske uštede od sredine 2006., ali bi dodatne mjere kojima će se potaknuti uspješnije korištenje usluga zdravstvene zaštite mogle biti nužne u srednjoročnom razdoblju. Hrvatske vlasti se ohrabruje da ustraju u svom planu privatizacija i planovima smanjenja subvencija i državnih potpora. U tom kontekstu, reforma brodogradilišta bit će bitan element.
Hrvatska narodna banka (HNB) nastavlja ispunjavati svoju ulogu u smanjivanju ranjivosti tako što zadržava inflaciju niskom, održava stabilnost tečaja i rješava pitanje bonitetnih rizika vezanih uz veće zaduživanje banaka u inozemstvu i brzi rast kredita. HNB je također povećao graničnu obveznu pričuvu za novo inozemno zaduživanje poslovnih banaka i uveo niz mjera kako bi im pomogao da smanje valutno inducirani kreditni rizik. Pozdravljamo osnivanje agencije za nadzor nebankarskih financijskih institucija na početku 2006. godine. HNB i agencija za nadzor nebankarskih financijskih institucija morat će usko surađivati u provođenju nadzora nad financijskim sustavom."