Kakva je, prema vašem mišljenju, budućnost financija i decentraliziranih financija? Koje su prilike i prijetnje s kojima ćemo se susresti u budućnosti?
S gledišta središnjeg bankarstva budućnost se može opisati sljedećim citatom: "Tamna strana sile sve je zamračila. Nemoguće je predvidjeti budućnost." U nastojanjima da održimo ravnotežu između rizika i inovacija, često se više usmjeravamo na rizike, a ne na inovacije. Razlog je tomu što su, povijesno gledano, središnje banke uvijek imale ulogu zajmodavca u krajnjoj nuždi, odnosno one su bile te koje su naposljetku preuzimale rizik u sustavu. Danas, u očuvanju financijske stabilnosti bankovnog sustava kao jedne od naših glavnih zadaća, primijetili smo i da dolazi do povećanja rizika izvan područja regulatornog rada. Nebankarske financijske institucije, financijskotehnološka poduzeća i decentralizirane financije (DeFi) stvorili su novi financijski ekosustav u kojemu se natječu u pružanju usluga kojima se inače bave banke, kao što su depoziti/krediti/platne transakcije.
Osobno smatram da decentralizirane financije nisu nikakva novost u smislu financijskog poslovanja. One obuhvaćaju već postojeće i dobro poznate koncepte kao što su financijska poluga, instant plaćanja, usluge kreditnog posredovanja itd., samo uz (i) pojavu novoga tehnološkog rješenja u decentraliziranim i distribuiranim sustavima i (ii) pomak rizika. Smatramo da je taj pomak zabrinjavajući s obzirom na to da rizik prelazi iz sfere reguliranih u sferu nereguliranih subjekata. U tom postupku disintermedijacije reguliranih subjekata sustav ostaje nezaštićen, uz nepostojanje odgovornosti za potencijalnu štetu, ponajprije zbog globalne i neteritorijalne naravi samog sustava. U tom novom ekosustavu na kraju rizik preuzimaju neregulirani i uglavnom nepoznati subjekti (čvorišta). Najnoviji primjer toga jest protokol Terra/Luna koji se na kraju pretvorio u tzv. financiranje spirale smrti (engl. death-spiral financing) i prouzročio šok u sustavu koji se odrazio i na druge dijelove toga novog ekosustava.
Međutim, ipak postoje neke jednostavnije funkcije koje se provode u automatiziranom ili decentraliziranom okružju kao što je DeFi koje mogu biti korisne, kao što su, na primjer, pametni ugovori, što je zapravo netočan naziv jer ti ugovori uopće nisu pametni, već služe za obavljanje osnovnih funkcija, a koji mogu biti brži, učinkovitiji i pouzdaniji od ljudi.
Kako će, prema vašem mišljenju, digitalni novac, a osobito centralnobankarski digitalni novac, promijeniti razvoj financijskog sustava?
Digitalni novac upotrebljava se već godinama, i u "veleprodajnom" obliku kao javni novac i u "maloprodajnom" obliku kao privatni novac, no uvođenje centralnobankarskoga digitalnog novca (engl. Central Bank Digital Currency, CBDC) kao maloprodajnoga javnog novca nov je koncept na koji je potrebno obratiti posebnu pozornost. S jedne strane, možemo reći da je dužnost središnjih banaka da javnosti osiguraju dostupnost novca koji je siguran, jeftin, široko prihvatljiv, prikladan i uključiv. Međutim, s druge strane, jedna od glavnih prijetnja tom sustavu mogla bi biti privlačnost CBDC-a, što bi moglo destabilizirati financijski sustav jer bi banke ostale bez svoje depozitne osnove. Ako bi se takvom disintermedijacijom umanjila sposobnost banaka da obavljaju jednu od svojih glavnih djelatnosti, odnosno kreditiranje, tada bismo mi, kao središnja banka, morali pronaći način da novac vratimo natrag u sustav, bilo izravno, što je uvijek politički osjetljivo, bilo neizravno daljnjim proširenjem naših bilanca, uz potencijalno još veće moralne opasnosti. Međutim, CBDC mogao bi biti vrijedan alat za poticanje konkurentnih, otpornijih, inovativnih platnih sustava: konkurentnih jer bi se time većem broju sudionika omogućilo da se izravno natječu, uz istodobno smanjenje kapitalnih zahtjeva za te sudionike, otpornih zbog njihova robusnog dizajna, ali i inovativnih jer time bi se omogućilo izravno natjecanje i poduzeća i fizičkih osoba uz ravnopravne uvjete i uz sveobuhvatnu primjenu njihovih produktivnih i inovativnih kapaciteta. Nadalje, korisnost CBDC-a evidentna je i u međunarodnom financijskom okružju, kao sredstva kojim se omogućuje brži, jeftiniji i djelotvorniji sustav prekograničnog plaćanja.
Koji su najveći izazovi s kojima se regulatorna tijela suočavaju i kako bi ona mogla odgovoriti na te izazove?
Regulatorna tijela stalno se suočavaju s izazovima kada je riječ o inovativnim financijskim uslugama i proizvodima. Velik je izazov odlučiti kada je potrebno odmaknuti se i dopustiti inovacije, a kada je potrebno umiješati se i upravljati njima, regulirati ih ili čak zaustaviti ih. Pronalaženje prave ravnoteže i pravodobno djelovanje spadaju među naše najizazovnije zadaće.
Međutim, potrebno je naglasiti da bi se to pitanje danas moglo uobličiti i na sljedeći način: "Jesu li takva kretanja rezultat evolucije nebankarskih financijskih poduzeća, financijskotehnoloških poduzeća i decentraliziranih financija ili pak njihove revolucije?" U prvom slučaju moglo bi se reći da bismo još uvijek mogli pratiti evoluciju financijskog sustava. Evolucija se temelji na sličnim, postojećim uzorcima i mehanizmima. Čak i ako smo katkad sporiji u djelovanju kao regulatorno tijelo, još uvijek možemo dovoljno brzo djelovati prije negoli rizik postane prekomjeran ili subjekti preveliki da bi propali. Međutim, u slučaju potencijalno značajne revolucije u financijskom sustavu najvjerojatnije ne bismo mogli ostvariti ciljeve u sklopu mandata uzmu li se u obzir naši kapaciteti i uloženi napor. U tom bi nam slučaju bio potreban strukturni pomak koji bi bio izvan onoga što je uobičajeno, a trenutačno je vrlo teško predvidjeti u kojem bi se obliku to na kraju ostvarilo. Drugim riječima, u slučaju revolucije trebali bismo preispitati institucionalno područje regulatornog rada i opseg mandata naših nadležnih tijela.
Svakako naš odgovor mora biti u skladu s izazovima i njihovom neteritorijalnom promjenom oblika i nereguliranom naravi koje smo uočili. Stoga postoji velika potreba za regulatornom koordinacijom i suradnjom na globalnoj razini. U suprotnom, mogli bismo se suočiti s pojavom financijske rascjepkanosti i regulatorne arbitraže ili, kako tvrdi predsjednik SEC-a Gary Gensler, mogao bi nastati Divlji zapad u financijskom smislu.
Kako potičete inovacijski ekosustav u svojoj zemlji? Pružaju li državna ili regulatorna tijela podršku financijskim inovacijama?
U području izravne podrške inovacijama Hrvatska narodna banka uspostavila je Inovacijski hub kao kontaktnu točku i mjesto za start-up poduzeća, financijskotehnološka poduzeća ili druge poslovne subjekte koji se bave inovacijama u području bankarstva i platnih transakcija. Kao što sam spomenuo, u okružju u kojemu se suočavamo s brojnim inovacijama u financijskom sustavu potrebno je pronaći pravu ravnotežu između djelovanja i nedjelovanja. Primjerice, naša središnja banka nije izradila ni donijela pravne akte kojima bi se financijskotehnološka poduzeća spriječilo u pružanju usluga ili uvođenju inovacija. Tu nismo djelovali, iako pomno pratimo razvoj situacije na tržištu. Međutim, zbog sve veće zainteresiranosti građana za kriptoimovinu, naše se djelovanje očituje u izdavanju priopćenja namijenjenih javnosti, a osobito potrošačima, o rizicima povezanima s tom vrstom imovine.
Što regulatorna, nadzorna i zakonodavna tijela mogu poduzeti da bi olakšala uvođenje financijske tehnologije u Europi? Kakvu podršku nudite novim start-up poduzećima da biste ih upoznali s regulatornim procesom?
Inovacijski hub Hrvatske narodne banke služi kao kontaktna točka i ondje pružamo podršku u primjeni regulatornog okvira iz područja nadležnosti HNB-a, odnosno supervizije, nadzora i licenciranja, i to kod inovacija povezanih s pružanjem bankovnih ili platnih usluga. Riječ je o HNB-ovoj inicijativi kojom se pruža neobvezujuća i neformalna podrška poslovnim subjektima koji se bave razvojem inovativnoga financijskotehnološkog proizvoda ili usluge. To je također komunikacijska i informativna platforma na kojoj se pružaju odgovori na upite i daju informacije, razmjenjuju mišljenja i daju objašnjenja u vezi s financijskim tehnologijama iz područja nadležnosti HNB-a. Namjera nam je pomoći u razumijevanju regulatornih zahtjeva s obzirom na sve veću zainteresiranost sudionika na financijskom tržištu i drugih poslovnih subjekata za razvoj inovacija u području bankovnih i platnih usluga.
Osim toga, inovacijski hubovi i regulatorna sigurna testna okruženja (engl. regulatory sandboxes) diljem EU-a dobro su polazište za utvrđivanje najbolje prakse i usklađivanje regulatornih pristupa. Riječ je kooperativnom pristupu koji se, recimo, temelji na neobvezujućim zakonskim instrumentima. Korak dalje moglo bi biti usvajanje zajedničkoga regulatornog okvira kako se predviđa u Prijedlogu uredbe o tržištima kriptoimovine (MiCA) koji je trenutačno predmet političkih pregovora između institucija EU-a. U oba slučaja smatramo da je vrlo poželjno osigurati ravnopravne uvjete za nove konkurentne subjekte i već postojeće subjekte.