Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna plaćanja i Frane Banić, Dominik Ivan Pripužić i Pave Rebić iz Hrvatske narodne banke predstavili su danas analitički pregled učinaka inflacije na javne financije i empirijsku studiju o učincima inflacije na fiskalne pozicije u Hrvatskoj na zajedničkom seminaru Instituta za javne financije i Hrvatske narodne banke (HNB) održanom u HNB-u,. Izlaganja su se oslanjala na njihove radove objavljene u tematskom broju časopisa Public Sector Economics (br. 4/2023) pod naslovom Inflation and public finances in the 2020s.

Posljednji put kada se intenzivno govorilo o inflaciji i javnim financijama kao zajedničkoj temi ekonomskih analiza bilo je za vrijeme stagflacije u 1970-im godinama. U desetljećima koja su uslijedila, inflacija i javne financije rijetko su se zajedno analizirale. No veliki porast inflacije od sredine 2021. godine suočio je novu generaciju nositelja ekonomskih politika sa snažnim međudjelovanjima između inflacije i javnih financija koja su nekoć dominirala ekonomskim diskursom.

Glavni argument koji je Dubravko Mihaljek razvio u svojem izlaganju je da visoka inflacija u početku brže povećava porezne prihode nego rashode, što stvara dojam zdravih javnih financija. Veća osjetljivost poreznih prihoda na inflaciju djelomično je strukturna: moderni porezni sustavi znatno se više oslanjaju na PDV, čija se osnovica više-manje automatski povećava s inflacijom, a istovremeno digitalna tehnologija olakšava prikupljanje poreza i ispunjavanje poreznih obveza. Međutim, javna potrošnja također brzo raste u uvjetima visoke inflacije, tako da početni pozitivni učinak inflacije na fiskalnu poziciju brzo nestaje. Glavni rizik u ovoj situaciji je da bi dojam obilnih poreznih prihoda i početno sporijeg rasta rashoda mogao navesti političare da zagovaraju nove programe javne potrošnje ili smanjenja poreza, što bi bilo teško zaustaviti i dugoročno bi ugrozilo javne financije.

Frane Banić, Dominik Ivan Pripužić i Pave Rebić predstavili su empirijski model u kojem su standardnim funkcijama fiskalne reakcije dodali inflacijske šokove. Jedan od njihovih nalaza je da su inflacijska iznenađenja doista kratkoročno povoljno utjecala na primarnu bilancu proračuna u Hrvatskoj. Taj se učinak može objasniti brzim usklađivanjem nominalne porezne osnovice s inflacijom s jedne strane, te nepostojanjem formalne indeksacije javnih rashoda s druge strane. U srednjoročnom razdoblju, međutim, inflacija će vjerojatno imati negativan učinak na primarni saldo, jer se državni rashodi povećavaju više od poreznih prihoda. Stoga trenutno povoljno stanje javnih financija ne treba ulijevati previše povjerenja. Bez konsolidacije, fiskalna pozicija Hrvatske mogla bi se pogoršati u srednjem roku ako inflacija i referentne kamatne stope ostanu relativno visoke.

Izlaganje je moderirao Maroje Lang, glavni savjetnik u Sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke i zamjenik predsjednice Povjerenstva za fiskalnu politiku.