Hrvatska narodna banka ocjenjuje da izravni troškovi najavljenoga konačnog modela za rješenje kredita nominiranih u švicarskim francima ne bi trebali imati znatnije nepovoljne učinke na financijsku otpornost bankovnog sustava. Uz pretpostavku da bi se krediti nominirani u francima konvertirali u eurske i djelomično otpisala glavnica tako da se svaki kredit svede na iznos neotplaćene glavnice koji je jednak onome koji bi isti korisnik imao da je na isti dan uzeo kredit nominiran u eurima i uredno ga otplaćivao do danas, te činjenicu da bi teret troška djelomičnog otpisa glavnice snosile banke, Hrvatska narodna banka procjenjuje da bi ukupan trošak za banke koje u svom portfelju imaju kredite nominirane u švicarskim francima mogao iznositi između 5,5 i 6 mlrd. kuna, odnosno 11  ?  12 posto njihova kapitala. Premda utjecaj na pojedinačne banke koje imaju značajan portfelj kredita nominiranih u švicarskim francima ne bi bio simetričan, ocjenjuje se da bi se zbog predloženoga djelomičnog otpisa njihova prosječna stopa ukupnoga kapitala smanjila otprilike za 1,5 postotnih bodova, odnosno da bi ona koncem godine mogla u prosjeku iznositi 21,6 posto. Naši preliminarni podaci simulirani na temelju do sada dostupnih informacija pokazuju da bi sve obuhvaćene banke i nakon provođenja te transakcije imale dovoljno kapitala da u cijelosti zadovolje regulatorne zahtjeve.

Kako bi simulirani ukupan iznos zahtijevanog otpisa po predloženom modelu premašivao očekivanu godišnju dobit banaka u 2016., bankovni sustav u cjelini i većina pojedinačnih banaka ostvarili bi gubitak u toj godini. Ako se operativni rezultat banaka ne smanji, smanjenje kapitala moglo bi se u potpunosti nadoknaditi sredinom 2017. godine.

Zbog gubitka u 2016. smanjio bi se iznos poreza na dobit koji bi banke trebale platiti u 2016. i 2017., a točnu simulaciju bit će moguće napraviti kada planirana regulativa bude detaljno razrađena.

Isto tako, činjenica da bi banke provele djelomičan otpis glavnica nakon konverzije kredita nominiranih u francima u eurske, koji bi iznosio 5,5 – 6 mlrd. kuna, ima implikacije i na njihovu valutnu poziciju. Održavanje uravnotežene valutne pozicije zahtijevalo bi da banke kupe za kune 700 – 800 mil. eura, što bi moglo utjecati na smanjenje međunarodnih pričuva Republike Hrvatske za cijeli ili značajan dio tog iznosa.