Bihevioralni model procjene vjerojatnosti nastanka događaja neispunjavanja obveza i rejting nefinancijskih poduzeća
Publikacija | Istraživanja |
---|---|
Broj | I-53 |
Autor | Tomislav Grebenar |
Datum | Siječanj 2018. |
JEL | G32, G02, C51 |
ISSN | 1334-0077 |
Ključne riječi
IRB, vjerojatnost neispunjavanja obveza (PD), rejting-skala, nefinancijska poduzeća, Basel III, bihevioralne varijable, aplikacijske varijable, model, logistička regresija, informacijska vrijednost, težina dokaza (WoE), diskriminatorna snaga, Lorenzova (CAP) krivulja, Ginijev koeficijent, ROC krivulja, binomni test, kalibracija, validacija, stabilnost
Regulativa Basel II, naslijeđena i u regulatornom okviru Basel III, uvela je standarde i smjernice za upravljanje rizicima u bankarstvu. Budući da su definirana tri različita pristupa, kreditnim institucijama ostavljena je mogućnost izbora pristupa na temelju kojeg će procijeniti svoju izloženost riziku, a u središtu je pozornosti upravo kreditni rizik. Ako kreditna institucija ima dovoljno financijskih i ljudskih resursa te znanja, neće se osloniti na standardizirani pristup, u kojem su mjere faktora rizika regulatorno propisane, već će se koristiti pristupima zasnovanima na internim procjenama rejtinga (IRB), za što prethodno treba ispuniti niz kriterija i dokazati regulatoru da su interne procjene primjerene i da se primjenjuju u svakodnevnom poslovanju. Ključni je faktor rizika u IRB pristupu vjerojatnost neispunjavanja obveza (PD), koja se procjenjuje s pomoću prediktivnih PD modela. Hrvatska narodna banka razvila je PD model koji se primjenjuje u procjeni rizika sektora nefinancijskih poduzeća na sustavnoj razini kao i na razini pojedinačnih kreditnih institucija, pri visokim koncentracijama rizika te u sklopu testiranja otpornosti na stres.
U ovom istraživanju prikazan je postupak razvoja PD modela i dokazan pozitivan utjecaj bihevioralnih varijabla na diskriminatorna i prediktivna svojstva takvog modela u odnosu na model koji ne uključuje bihevioralne varijable. Poseban naglasak stavljen je na metodološki pristup usklađen s regulativom Basel II i III u ključnim točkama, a koji je rezultirao znatnim poboljšanjima u ciljanim karakteristikama modela: prediktivnosti i diskriminatornoj snazi.