Ključne riječi

robna razmjena, Hrvatska, gravitacijski model, članstvo u EU-u, sporazumi o slobodnoj trgovini, članstvo u Cefti

U radu se pokazuje da Hrvatska više trguje s bogatijim i bližim zemljama, što je u skladu sa standardnim pretpostavkama gravitacijskog modela, te da postoji jaka pristranost prema trgovini sa zemljama bivše Jugoslavije. Osim toga, članstvo Hrvatske u Europskoj uniji utjecalo je na jačanje trgovine s ostalim zemljama članicama. S druge strane, sporazumi o slobodnoj trgovini sa zemljama izvan EU-a nemaju statistički značajan utjecaj na hrvatsku trgovinu. Pozitivan utjecaj pristupanja Hrvatske Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (Cefta) nije robustan rezultat u istraživanju, što bi se moglo objasniti snažnim preklapanjem zemalja članica Cefte s grupom zemalja bivše Jugoslavije. Nadalje, utvrđeno je da je kriza na različite načine utjecala na determinante hrvatskog izvoza i uvoza i da postoje neke razlike između robne razmjene te trgovine robom i uslugama.