Brz gospodarski oporavak nakon pandemijske recesije snažno je povećao potražnju za radnom snagom, ponajviše u sezonski intenzivnim djelatnostima poput graditeljstva i ugostiteljstva. U uvjetima nepovoljnih demografskih kretanja dio te potražnje namirio se upošljavanjem radnika iz trećih zemalja (izvan EU-a). Anketa o radnoj snazi, koja je uobičajeni izvor podataka o zaposlenosti potrebnih za procjenu potencijalnog bruto domaćeg proizvoda Hrvatske, vjerojatno podcjenjuje broj zaposlenih stranaca, što može uzrokovati podcjenjivanje raspoloživog faktora rada, a time i podcjenjivanje potencijalnog BDP-a, navodi su u novom HNBlogu "Što nam različite statistike govore o broju stranih radnika u Hrvatskoj i kako se te brojke odražavaju na potencijalni BDP?".

Autori Frane Banić, Dominik Pripužić i Pave Rebić u blogu objašnjavaju da korigiranje procjene potencijalnog BDP-a za izgledno podcjenjivanje zaposlenosti stranaca blago povećava stopu rasta potencijalnoga domaćeg proizvoda u razdoblju od 2018. do 2024. godine, kada se intenziviralo zapošljavanje stranaca. Time se također nešto povećava ocijenjeni doprinos faktora rada potencijalnom BDP-u. Iako je moguće da ni drugi izvor podataka, HZMO, ne obuhvaća ukupan broj stranih radnika u Hrvatskoj, njihova bi stvarna produktivnost, uzmu li se u obzir sektorska i obrazovna struktura, mogla biti nešto niža od implicitno pretpostavljene, o čemu je potrebno voditi računa kada govorimo o učincima korekcije broja zaposlenih u Hrvatskoj za potencijalno veći broj stranih radnika na potencijalni output i njegovu strukturu.